Nedavno je počela realizacija projekta "Rimskodobne preobrazbe prapovijesnih gradina u Istri". Projekt grupe znanstvenika, koje predvodi prof. dr. Klara Buršić-Matijašić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, predviđa izučavanje lokaliteta Monte Ricco kraj Vrsara na kojemu su već krajem 19. stoljeća bili poznati ostaci prapovijesnog naselja gradinskog tipa, ali i ostaci rimskodobnih struktura naselja, u prvom redu velike jedinstvene trobrodne cisterne. U sklopu projekta proučit će se topografija okolnog područja.
Suradnici na projektu su prof. dr. Robert Matijašić, Davor Bulić i Katarina Gerometta sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, prof. Giovanni Boschian sa Sveučilišta u Pisi, Jana Škrgulja, vanjski suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, arheologinja i antropologinja Sandra Šoštarić, koja je trenutno završava drugi diplomski studij u Ateni, te dr. Maša Sakara Sučević iz Pokrajinskog muzeja Koper. Projekt je prošle godine u studenom prijavljen na natječaj Hrvatske zaklade za znanost za financiranje znanstvenih projekata, te je nakon provedenog postupka u lipnju 2014. prihvaćen za financiranje i trajat će četiri godine.
Nove spoznaje o organizaciji naselja
- Glavni cilj projekta je identificirati antropogene preobrazbe krajolika da bi stekli nove spoznaje o prostornoj organizaciji naselja i njihovom odnosu prema okolišu. Koristeći interdisciplinarni pristup – proučavanje krajolika, geoarheologiju, topografiju, GIS i arheologiju – oblikovat će se nova holistička interpretacija dinamike krajolika u prošlosti. Istraživanje će ispuniti prazninu u našem razumijevanju interakcije čovjeka i krajolika, te ljudske preobrazbe okoliša, s naglaskom na kraj prapovijesti i rimsko doba, kazala je dr. Buršić-Matijašić.
Lokalitet Monte Ricco odabran je zbog svoje zanimljivosti: na ostacima gradinskog naselja iz brončanog i željeznog doba (od 2000. god. pr. Kr. do početka rimskog doba) sagrađena je vjerojatno u I. stoljeću pr. Kr. rimska cisterna čiji su ostaci dobro vidljivi pored današnje vodospreme.
Arheolozi vele da će stoga biti zanimljivo protumačiti kako se uzvisina preobražavala, vjerojatno u više navrata u dalekoj prošlosti. Konkretni ciljevi istraživanja oglednog lokaliteta gradine Monte Ricco uključuju određivanje površine prapovijesnog naselja, izradu precizne kronologije prapovijesnih i rimskih nalaza, njihovu interpretaciju, procjenu opsega rimskodobne intervencije i preobrazbe lokaliteta, te ocjenu utjecaja ljudskog djelovanja na krajolik oko gradine.
Prapovijesna i antička keramika
- S radovima smo započeli 14. listopada, kada smo prionuli prvoj procjeni značaja i potencijala lokaliteta. Tijekom četiri tjedna rada očišćeno je nisko raslinje većeg dijela nalazišta koje se nalazi na brdu 77 metara nadmorske visine. Maksimalno prostiranje prapovijesnog naselja bilo je oko 8.000 metara četvornih. Učinjen je geodetski snimak koji će biti podloga za daljnji terenski rad. Otvorene su dvije sonde kojima smo dobili prve pokretne arheološke nalaze, prapovijesnu i antičku keramiku, ali i dimenzije rimske cisterne koja je ranije bila samo dijelom vidljiva, koje iznose (7 x 16.5 metara).
Osim sredstava Hrvatske zaklade za znanost, projekt podupire i Općina Vrsar. Stoga smo zahvalni lokalnoj samoupravi, načelniku Franku Štifaniću i pročelniku Slobodanu Vugrincu, koji su prepoznali važnost projekta, dali nam podršku, ne samo u novcu, nego i moralnu. Velika hvala i komunalnom poduzeću Montraker d. o. o, njegovim čelnicima i djelatnicima koji nam svesrdno pomažu u radu na lokalitetu Monte Ricco, ističe dr. Buršić-Matijašić.
Pored znanstvene vrijednosti, projekt je koristan jer će ojačati svijest o povijesnom nasljeđu vrsarskog područja, uključivati lokalne stanovnike u povijesno-arheološka istraživanja, a rezultati projekta moći će se koristiti kao baza podataka za prostorno planiranje. (V. BEGIĆ)