Razdoblje iznimne hladnoće nastavlja se u Hrvatskoj u srijedu i četvrtak zbog zadržavanja hladne zračne mase nad našim krajevima, priopćeno je iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), a u izviješću HAK-a navodi se da snijeg otežava vožnju na jugu Dalmacije, na području Župe dubrovačke i Konavla, te u Slavoniji i Baranji.
Najniža temperatura zabilježena je na Zavižanu u 5 sati od -20,8 stupnjeva Celzijevih, dok u Lici, Gorskom kotaru i u sjevernoj Hrvatskoj temperature nadmašuju -15 stupnjeva.
Na Puntijarki je temperatura blago padala i nakon pet sati, pa je u šest ujutro iznosila -16,4 stupnjeva a u sedam sati -16,6, nakon čega je počela rasti. U Gospiću u osam sati izmjereno je -17,5, a u Pargu (kod Čabra) u pet sati - 15,5 stupnjeva Celzijevih.
Promet otežan zbog snijega
Snijeg otežava vožnju na jugu Dalmacije na području Župe dubrovačke i Konavla, te u Slavoniji i Baranji, kaže se u izviješću HAK-a. Zbog niskih temperatura moguća je poledica, posebice na mostovima i nadvožnjacima.
Zbog jakog vjetra, samo za osobna vozila otvorena je Jadranska magistrala (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene.
Autoceste su otvorene za sav promet, a jak vjetar usporava vožnju na autocesti A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići, te na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između tunela Tuhobić i čvora Kikovica. Zbog radova na autocesti A2 Zagreb-Macelj kod čvora Zaprešić u oba smjera vozi se jednim trakom, usporeno.
Temperaturni minimum u Hrvatskoj
Najniža temperatura zraka u Hrvatskoj izmjerena je 1963. godine u Gospiću i iznosila je -28,9 stupnjeva Celzijevih.
Zanimljivo je kako je na susjednom Zavižanu temperaturni minimum viši nego u Gospiću, te iznosi -24,5 stupnjeva Celzijevih. Razlog je u činjenici da se najniže temperature zraka javljaju za zimskih anticiklona, kada su zbog temperaturne inverzije doline hladnije od okolnih planina, kaže se u Atlasu klime Hrvatske.
Zbog zagrijavajućeg utjecaja mora zimi u primorju su najniže temperature zraka za 10 do 5 stupnjeva Celzijevih više nego u unutrašnjosti i kreću se od -15 stupnjeva Celzijevih u Rovinju do -7 stupnjeva na južnom Jadranu i otocima.
Minimalne temperature zraka iz godine u godinu mnogo se više mijenjaju u kontinentalnom dijelu nego na moru. Tako su se u ravničarskoj unutrašnjosti minimalne temperature zraka kretale u rasponu od 15 do 20 stupnjeva Celzijevih, u planinskom dijelu od 10 do 15 stupnjeva Celzijevih te na moru od 7 do 12 stupnjeva, kaže se u Atlasu.
Problemi zbog hladnoća
Zbog vremenskih nepogoda u utorak je u Dalmaciji zaprimljeno više poziva građana o nestanku vode jer je dolazilo da smrzavanja vode u cijevima, puknuća vodovodnih cijevi i vodomjera, izvijestili su iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS).
Županijski centar (ŽC) Dubrovnik zaprimio je oko 40 poziva zbog nestanka vode, a ŽC Split nekoliko poziva iz grada Splita te nekoliko s područja Omiša, Kaštela i otoka Čiova. Zaprimljeno je i nekoliko dojava o nestanku struje u gradu Splitu te nekoliko u Kaštelima.
Zbog pojave plovećeg leda, tzv. ledohoda, na Dunavu i Dravi od 9. siječnja uvedeno je pripremno stanje obrane od leda. S obzirom na najavljene prognoze vremena moguće je i daljnje pojačavanje ledohoda, ali ne očekuje se stvaranje ozbiljnijeg stajaćeg leda, tzv. ledostaja, kaže se u izviješću DUZS-a i dodaje da nema realne opasnosti od pojave ledenih poplava.
Prognoza vremena za četvrtak
Prema prognozama DHMZ-a, u unutrašnjosti će temperatura u četvrtak ujutro još ponegdje biti oko -10 stupnjeva, a dnevne vrijednosti uglavnom više od ništice. Na Jadranu će u četvrtak zatopliti, a na sjevernom Jadranu najprije zapuhati jako i olujno jugo i jugozapadnjak.
Uvjeti za poledicu i smrzavanje predmeta i objekata bit će četvrtak ujutro uglavnom još u unutrašnjosti i na južnom Jadranu.
U srijedu će susnježice i snijega biti mjestimice na srednjem i južnom Jadranu uz stvaranje snježnog pokrivača na obali i do 5 centimetara, u višim predjelima i debljeg pokrivača. U četvrtak i petak na Jadranu kiša, a na kopnu kiša i snijeg uz mogućnost kiše koja se smrzava na tlu, osobito u gorju i na istoku. Oborine ponegdje obilnije, osobito na Jadranu i u gorju, ističe se u prognozi DHMZ-a. (Hina)