u prepunoj dvorani Čakavske kuće u Žminju, u atmosferi koja se rijetko viđa na književnim večerima predstavljena je pjesnička zbirka "Koluori, žuhko" Nade Galant. Zapravo ova je knjiga kako su istaknuli na predstavljanju Miranda Damijanić Roce, dr. Boris Domagoj Biletić, David Ivić i dr. Berislav Valušek, zajednički projekt pjesnikinje Nade Galanat i slikara Vinka Šaine koji nije samo puki ilustrator već i suautor koji reprodukcijom svojih slika nadopunjuje izdanje.
Ozbiljan doprinos našem pjesništvu
Nada Galant ovom je zbirkom iskoraknula dalje, a možda i najdalje u svom književnom opusu, stvaranom na čakavici, koji je, kako je naglasio Biletić, "prvi hrvatski književni jezik, a zahvaljujući Nadi i danas je to živi jezik hrvatske književnosti".
- Zbirka "Koluori, žuhko" je zbirka koja prividno svijet tumači "obojenim" ciklusima, na način kako to pjesnik, jedno od malobrojnih preostalih slobodnih bića u svijetu koji vidimo, živimo, i u kojem jesmo, tumači tako da ga treba samo čitati i iz pročitanoga iščitavati, nipošto "razumijevati", a kamoli pitati, pogađate, "što je pjesnik htio reći"? Da je htio reći, rekao bi, ne bi napisao, zar ne?, zapisao je Biletić u pregovoru koji je naslovio "Iznimna zbirka - na tiho, pres veleh besiet". Ubrojivši Nadu Galant među najzanimljivije autorice, pjesnikinje u suvremenoj hrvatskoj književnosti, on je naglasio da ova zbirka predstavlja vrlo ozbiljan doprinos našem pjesništvu, puna je zamki za čitatelja, duhovitih i ironijskih mjesta, ona je, zapravo "žuhka" (gorka) koliko i dosjetljiva, mračna koliko i svjetla, optimistička koliko i skeptična.
- Ovo je za mene možda najbolja Nadina knjiga do sad, rekao je Biletić.
Pejzaži intenzivnih likovnih promjena
- Vinko Šaina u ovoj knjizi nije ilustrator već on u njoj objavljuje cijele slike, rekao je Berislav Valušek. Iako ove slike nisu napravljene isključivo za ovu zbirku one su savršena ilustracija, dodao je on. Na njegovim se slikama prepoznaje krajobraz, ali to nje onaj standardni krajobraz već pejzaž koji je doživio svoju intenzivnu likovnu promjenu, to je preimenovani istarski pejzaž. Šaina se već godinama, zapravo desetljećima bavi njime. Ovaj njegov motiv unutar sebe nema pomaka, ali se tijekom vremena pomaci itekako primjećuju, istako je Valušek dodajući kako Šaina svakom svojom novom slikom pejzaž pretvara u nešto drugo. (Mirjan RIMANIĆ)