Svi privatni iznajmljivaci koji imaju preko 16 kreveta trebali bi do kraja godine otvoriti obrt ili registrirati trgovacko društvo koje se bavi iznajmljivanjem. Tako barem kaže Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji je donesen još 2006. godine i koji je privatnim iznajmljivacima dao rok od pet godina da mu se prilagode, što znaci da mu rok istjece krajem ove godine.
Apsurd: privatni smještaj mora u poslovnu zonu
Medutim, to bi bio najmanji problem, kada iznajmljivaci koji se žele preregistrirati kao obrt ili trgovacko društvo, više svoju djelatnost ne mogu obavljati u stambenom prostoru, vec to mogu ciniti jedino u poslovnom ili poslovno-stambenom prostoru. Poslovni se prostori mogu registrirati samo u zonama stambeno-poslovne ili poslovne namjene, a vecina iznajmljivaca svoje sobe i apartmane ima u stambenim zonama.
Znaci li to da ce sada opcine i gradovi morati mijenjati svoje prostorne planove, kako bi se morali prilagoditi ovom zakonu? Da, odgovara Nedo Pinezic, predsjednika Zajednice obiteljskog smještaja i turizama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
- To je apsurd na hrvatski nacin. Bez obzira što je ta odredba Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti stara i što su iznajmljivaci imali dovoljno vremena da se prilagode, nije problem se prilagoditi i otvoriti obrt ili poduzece, nego što to za sobom vuce cijeli niz problema vezano za uskladivanjima s prostornim planovima. Vecina privatnog smještaja su u naravi stambeni objekti gdje su obitelji generaciji povecavali kapacitete. A ako vam je objekt u stambenim zonama, ne možete dobiti uporabnu dozvolu jer niste u poslovno-stambenoj zoni.
Jedan zakon je u sukobu s drugim. Više smo puta na to upozoravali gradove i opcine, ali nažalost iz ne znam kojih razloga u stambenim se zonama ne ostavlja mogucnost za uredenje poslovnih objekata, nego se planiraju posebno zone gdje nema smisla graditi takve objekte. A protuprirodno je da se ne može nastavljati obiteljski slijed rada u vlastitoj kuci kao primjerice u Švicarskoj, Francuskoj, Njemackoj, veli Pinezic.
Istice i da je problem kod onih stambenih zgrada, stanova i apartmana ciji su vlasnici fizicke osobe koje su za vrijeme gradevinskog buma, gradile u turistickim mjestima u stambenim zonama. Sada ih pokušavaju prenamijeniti u objekte za iznajmljivanje, kako bi ih barem na taj nacin priveli namjeni, ali koci ih isti problem.
- Ovo je tipican primjer kada se donošenjem propisa zapravo se prouzroci veca šteta neko korist. Imamo mrtav kapital u nekretninama, a ne može ni valorizirati kroz turizam. Nemamo od toga nikakvu boravišnu pristojbu, poreze, ne puni se ni opcinska, ni gradska blagajna. S druge strane dešava se da u špici sezone nedostaje kapaciteta. Stoga smo zatražili od resornog ministarstva da promijene zakon i pravilnik te da se pravne osobe izjednace s fizickima i to za kapacitete do 20 postelja, veli on
Iznajmljivaci ce smanjivati kapacitete i raditi na crn
Zato ce se iznajmljivaci odluciti na to da jednostavno odjave svoje kapacitete i ostanu na maksimumu od 16 postelja, dok ce velik dio njih jednostavno ostatak kapaciteta li ugasiti ili ce ih iznajmljivati na crno.
- Takve paušalne mjere tjeraju ljude na rad na crno. Nadam se da ce ove godine doci do promjene vlasti i da ce nešto se desiti. Problem je u tome, što su više od polovice iznajmljivaca stariji ljudi koji se nece upuštati u takve avanture i država sama sebi sijece granu na kojoj sjedi, veli Boris Brajkovic iz Udruge privatnih iznajmljivaca Umaga. Smatra da su zapravo citavu stvar "zakuhali" veliki hotelijeri koji prema njegovom mišljenju žele staviti privatni smještaj van konkurencije.
- Oni su u svoje vrijeme insistirali da se naša djelatnost stavi van snage. Medutim, naša kategorija gostiju nije ista kao njihova i ako mi prestanemo raditi, to ne znaci da ce taj gost doci u njihove objekte. On ce ici u neku drugu destinaciju potražiti privatni smještaj, smatra Brajkovic.
Robert Bacac iz konzorcija istarskog seoskog turizma Ruralis kaže da gotovo nijedan privatan iznajmljivac u unutrašnjosti Istre nece imati takav problem jer gotovo nitko nema tako velike kapacitete.
- Pretpostavljam da ce se oni iznajmljivaci koji imaju više od 16 kreveta jednostavno odjaviti neke kapacitete kako ne bi ulazili u neke dodatne procedure prenamjene svojih objekata i slicno što za sobom vuce birokratske probleme. Prenamjena objekata naravno da je ogranicavajuci faktor u situaciji kada je i za dobivanje svih drugih dozvola mukotrpan proces, zakljucuje on.
Zašto bi bilo jednostavno, kada može biti komplicirano, zakljucak je citave price koji ce imati jedini moguci kraj- novu eru sive ekonomije privatnog smještaja. A za to se može okriviti jedino državu i njezine birokratske zakone koji su najzaslužniji za procvat rada na crno.