Arheološki muzej Istre (AMI) je odškrinuo još jedan "Prozor u prošlost" (vitrinu pri Carrarinoj 4 u Puli) na temu "Košara". Izložen je nalaz podnog mozaika s prošlogodišnjeg istraživanja Bazilike Sv. Marije Formoze u Puli. Upravo restaurirani ulomak višebojnog podnog mozaika s prikazom košare s voćem između dvije ptice močvarice dio je izvorne dekoracije ove Bazilike (VI. st.). Izložbeni prikaz može se pogledati do 21. studenog 2017. a ujedno je najava Međunarodnog skupa o restauraciji mozaika koji će se održati u Puli od 3. do 6. listopada.
Kako su rekli iz Arheološkog muzeja Istre, uz baziliku biskupa Eufrazija u Poreču, bazilika sv. Marije Formoze najznačajniji je spomenik za poznavanje sakralne umjetnosti na tlu Hrvatske iz doba Justinijanove rekonkviste. Biograf Agnellus bilježi da je Maximianus rodom iz današnjeg Veštra kod Rovinja, mudro stolovao kao nadbiskup Ravenne (546.-556.). Justinijanov štićenik Maksimijan dovršio je predivna zdanja u Ravenni, a u Puli, gdje je služio kao mladi đakon, dao je izgraditi prekrasnu baziliku sv. Marije.
Tijekom arheološkog istraživanja istočnog dijela južnoga broda bazilike sv. Marije Formoze u Puli 2016. pronađen je ulomak izvornog podnog mozaika (prikaz košare između dviju ptica močvarica). Novopronađeni figuralni prikaz s košarom ističe se među ostalim znanim jednostavnijim ukrasima (geometrijski i stilizirani biljni motivi) podnih mozaika ove bazilike. Nadalje, saznajemo da je u ranokršćanskoj umjetnosti uobičajen prikaz (duhovna poruka) Kristovih simbola među parom odabranih božjih stvorenja. Bočno su prikazi ptica (češće paunovi – rajske ptice), jaganjci, ribe, košuta/jelen. U sredini je često Kristov monogram, križ, ali i kantaros ili košara.
Košarica je svojim oblikom poput kapitela, doduše prema legendi, bila i izvorište korintskog stila u antičkoj arhitekturi. Grčki kipar Kalimah navodno je bio nadahnut oblikom košarice obrasle akantovim lišćem, koju je zapazio na grobu djevojke u Korintu.
"Pri katedrali u Puli, krajem 18. st. dokumentiran je kapitel od prokoneškog mramora, isklesan u dvije zone (dolje prikaz košare, a iznad na uglovima 4 ptice). Brojni slični primjeri znani su na Mediteranu. Kapitel iz Pule je izgleda rad carske klesarske radionice Konstantinopola. U južnom mauzoleju bazilike sv. Marije Formoze očuvani su dijelovi izvorne stucco dekoracije. Svaki od četiri kraka lovorovog vijenca u svodu kupole, izvire iz svoje košare (poput kapitela) s plodovima", vele iz AMI-ja. (V. BEGIĆ)