"Marina Tartagliu teško je zaobici u modernom hrvatskom slikarstvu. U razgovorima s njim saznao sam da je obožavao africko pecinsko slikarstvo, ali je njegov životni put toliko pun kontroverzi da je malo tko istraživao njegovu likovnu poruka, svi su se vracali na detalje iz njegova života i kompromise na koje je bio prisiljen u datim povijesnim okolnostima", rekao je otvarajuci u srijedu retrospektivnu izložbu jednog od naših najznacajnijih predstavnika moderne u galeriji Adris autor postava Igor Zidic.
On je podsjetio da je Tartaglia po završetku Prvog svjetskog rata, kada se raspalo Austro-Ugarsko Carstvo, umjesto u Split, od kuda mu potjece obitelj, krenuo u omraženi Bec. Privukla ga je cinjenica da je u poslijeratnoj dekadenciji velegradska metropola postala provincija pa je tamo mogao iznajmiti atelje jeftinije nego u Splitu ili Zagrebu i u miru neopažen slikati. Ipak, slikar koji porijeklom pripada dalmatinskom krugu, iako je roden i umro u Zagrebu, 1931. se vraca u Split, a u zrelim se godinama definitivno nastanjuje u Zagrebu.
U svakoj je prilici bio samosvojan, naglasio je Zidic, pa je i gluhocu koja ga je pratila u poznim godinama shvacao kao priliku za izolaciju i još žešci rad u slikarstvu. Nažalost, gluhoca ga je stajala života jer ga je zbog toga pregazio vlak. Zanimljivo, na izložbi je izložena i posljednja njegova slika, dovršena neposredno prije nesrece, koloristicki optimistican "Moj atelier", nastao na prijelazu iz 1983. u 1984. godinu.
"Po mnogo cemu Tartaglia je bio osobenjak medu slikarima. Uvijek je govorio da je prvi potez kicice peti, jer su prva cetiri okvir slike. Zbog toga nije podnosio da mu se slike uramljuju, vec ih je rubio obicnom letvom ili metalnom zardalom trakom, tek da se ne olabavi platno. Jednostavno, nije podnosio da ram nešto oduzima ili dodaje slici. Bio je sjajan lik našeg slikarstava i kontroverzna osoba, pun proturjecja, kakvi su obicno oni koji se u životu troše i puno daju", zakljucio je Zidic.
Na otvorenju izložbe nastupio je Petar Curic, izvevši na vibrafonu Bachov "Bourrëe Anglaise", originalno napisan za flautu, a potom i kompoziciju za multi perkusije "Primal" Petea Locketta iz posljednjih filmova o Jamesu Bondu.
Uobicajeno, ova jubilarna, trideseta izložba ciklusa hrvatske moderne, bila je dobro posjecena, a može se pogledati svakodnevno od 19 do 23 sata do 4. listopada.