Granica između života i smrti puno je tanja i suptilnija od onoga kako ljudski um postavlja stvari. Jednako je s našim odnosom prema životinjama, biljkama, odnosno drugim oblicima života na Zemlji. Naš um čini stvari mrtvima još za njihova života, a nas gospodarima svemira. To je velika iluzija, koja zapravo nas čini živim mrtvacima - kaže kipar Dalibor Stošić o konceptu unošenja (doslovno) mrtve prirode u svijet građanske kultiviranosti i profinjene civilizacije.
Na ovom je konceptu izgradio čitav svoj opus, a uvid u njega dao je sinoć otvorenom izložbom "Skulpture" u Gliptoteci HAZU.
Stošić je kipar međunarodne reputacije koji od ranih devedesetih istražuje mogućnosti stvaranja začudnih svjetova spajanjem kontrastnih materijala i motiva. Činio je to spajanjem hladnog, industrijskog čelika i mekog, toplog drveta, pa uokvirivanjem naplavina i pronađenih lubanja životinja... Na izložbi u Gliptoteci mogu se pratiti mijene u razvoju opusa koji Stošić gradi četvrt stoljeća.
- U ovoj je dvorani cijeli jedan život - istaknuo je umjetnik, rekavši kako ga oduvijek zanimaju dvojnosti svijeta, spajanje animalnog i artificijelnog, prirodnog i industrijskog.
Izložba ima obilježja retrospektive: na njoj su predstavljeni radovi iz njegovih prijašnjih ciklusa, sučeljeni s onima nastalima nedavno, ukupno njih šezdesetak. Dojmljiva su to djela koja iznenađuju neočekivanim unošenjem (doslovno) mrtve prirode u građansko-salonske raskošne okvire.
Istraživanje dvojnosti prirode i civilizacije o kojoj s puno strasti govori umjetnik, obrađeno je i u likovnoj monografiji o njegovom djelu, što su je prije pet godina četveroručno napisali Gilbert Perlein i Vinko Srhoj. Jedan od zaključaka monografije mogao bi biti da je Stošić istovremeno i izrazito suvremen i klasičan, figurativan kipar što je vidljivo i na izložbi u Gliptoteci.
- U Stošićevu opusu tako se može prepoznati nekoliko konstanti: poetska imaginacija koju autor crpi iz sfere biljnog i životinjskog svijeta, upotreba ready madea te povezivanje ili sučeljavanje dvaju elemenata, od kojih jedan pripada prirodi, a drugi civilizaciji - istaknula je povjesničarka umjetnosti Anita Zlomislić, napominjući da je i u ovim radovima osjetan utjecaj Pariza, grada u kojemu je kipar proveo deset godina, ali i utjecaj Dalmacije, koja je odredila njegov mentalitet i oblikovnu strukturu njegova djela, duboko sraslog s okolinom.
Dalibor Stošić rođen je u Splitu 1958. godine, a odrastao je u Parizu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1984. i na Akademiji likovnih umjetnosti 1987. godine. Izlagao je u prestižnim galerijama diljem svijeta; u Francuskoj te u Švicarskoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Nici (MAMAC) snimio je 1995. film o nastanku monumentalne Stošićeve skulpture "Skarabej" koja je uvrštena u stalni postav tog muzeja. Profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Stošićeva izložba u Gliptoteci bit će otvorena do 18. rujna.
(Maja HRGOVIĆ)