S približavanjem ulaska Hrvatske u EU i izlaska iz CEFTA-e (Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini) sve se više spominju posljedice napuštanja tog zajedničkog tržišta srednje i jugoistočne Europe koje čine zemlje nečlanice EU-a. Naime, to bi moglo rezultirati poskupljenjem hrvatskih proizvoda na tržištu u regiji i time njihovoj nekonkurentnosti.
Kako bi se taj scenarij izbjegao hrvatske kompanije koje su prisutne na tržištu CEFTA-e uveliko se pripremaju za novi izvozni režim, a nedavno je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina osnovao i Vijeće za prehrambenu industriju koje će razmatrati i predlagati mjere i zakonsku regulativu vezano za problematiku izlaska iz CEFTA-e.
Kada se nađe unutar tržišta EU-a Hrvatska će primijeniti europske tržišne cijene na svoje proizvode i moći iskoristiti tržište od 500 milijuna potrošača, što je velika prednost. Međutim, valja znati da sada, kao članica CEFTA-e, na tržištu od 25 milijuna potrošača ima dobar položaj koji u brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi eura, dva puta više nego što je iz zemalja CEFTA-e uvezeno u Hrvatsku.
U procesu prelaska iz jednog vanjsko-trgovinskog režima u drugi, u najbazičnijoj podjeli, u Hrvatskoj postoje dvije vrste kompanija, one koje tu tranziciju neće niti osjetiti, i one kojima ce propisi EU uvelike otežati, odnosno poskupjeti izvoz na tržište CEFTA-e (Srbija, BiH, Crna Gora Makedonija, Albanija, Moldova i Kosovo).
Procjenjuje se da bi, ako hrvatske institucije ne uspiju osigurati najpovoljnije izvore financiranja i izvozno-financijska osiguranja, te ako se ne bi korigirao članak 7. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju CEFTA-i koji uključuje ublažavanje predviđenih uvjeta i smanjenje visokih stopa, troškovi hrvatskog izvoza u Makedoniju mogli biti i dvostruko veći, a u Srbiju i BiH i trostruko.
Direktor korporativnih komunikacija Adris grupe Predrag Grubić u razgovoru za Hinu ističe da se izlaskom iz CEFTA-e carinske stope za cigarete proizvedene u Hrvatskoj odnosno u Tvornici duhana Rovinj povećavaju primjerice, u Srbiji sa 15 na 57 posto, u BiH sa 0 na 15, u Makedoniji sa 27 na 42 posto, a na Kosovu sa 0 na 10 posto.
Učinci tih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura više plaćenih carina, kaže on. Podsjeća da je TDR unatrag nekoliko godina prvi upozorio na probleme koje će, nakon ulaska Hrvatske u EU, imati naše kompanije koje posluju na tržištima zemalja CEFTA-e.
- Više puta smo, zajedno s drugim hrvatskim prehrambenim tvrtkama, apelirali da hrvatska Vlada u razgovorima s EU skrene pozornost na taj problem ne bi li Hrvatska zadržala postojeći carinski režim sa zemljama članicama CEFTE. Pregovaračke strane u tom procesu su, dakle, EU i zemlje CEFTE, a ne hrvatske kompanije ili RH, ističe Grubić
S druge strane, u Atlantic Grupi, primjerice, ističu da izlazak iz CEFTA-e neće imati bitnog utjecaja na ukupno poslovanje te kompanije. Atlantic Grupa ima optimalno alociranu proizvodnju unutar i izvan zemalja EU. Naši proizvodni pogoni nalaze se u Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Makedoniji, što im omogućuje i neometani tržišni plasman neovisno o članstvu u EU. (Hina)