Ovog tjedna pravomoćno je postalo rješenje o objedinjavanju katastarskih čestica u jednu površinu od 11 tisuća četvornih metara na lokaciji bivšeg pogona gradskog plina u Plinari. Razlog objedinjavanje čestica je projekt izgradnje punionice stlačenog prirodnog plina i ukapljenog naftnog plina, za koji je Plinara već ranije ishodovala lokacijsku dozvolu na temelju idejnog projekta.
Punionica do sezone?
Kako nam je pojasnio direktor Plinare Dean Kocijančić, Plinara sada čeka potpisivanje ugovora o pravu građenja punioce s Gradom Pula, koji je, ustvari, vlasnik zemljišta na kojem će se izgraditi punionica. Tek po potpisivanju ugovora o pravu gradnje Plinara će objaviti natječaj za izbor izvođača radova, čiji je rok devet mjeseci. Dakle, s obzirom na trajanje natječaja i rok žalbe, ne bude li nepredviđenih problema u natječaju, sama izgradnja može se očekivati početkom iduće godine, jer je potrebno i potvrditi glavni projekt te ishodovati građevinsku dozvolu. Iako se prvobitno, početkom godine, smatralo da bi punionica mogla biti dovršena do iduće turističke sezone, bit će to teško izvedivo.
Grad Pula je osnovao i Tim za provedbu projekta izgradnje punionice stlačenog prirodnog plina i nabave 20 novih autobusa javnog gradskog prijevoznika Pulaprometa s pogonom na ovaj energent. Grad Pula je, pritom, već dao suglasnost Pulaprometu za pregovore oko podizanja kredita za nabavku novih autobusa. Inače, Pulapromet i Europska banka za obnovu i razvoj postigli su i dogovor oko kreditiranja nabavke novih 20 autobusa u iznosu od pet milijuna eura na rok otplate od deset godina, s početkom od dvije godine.
Europska inicijativa
Investicija u punionicu je procijenjena na devet, deset milijuna kuna (bez autobusa), od čega bi velik iznos Plinara mogla dobiti kao bespovratna sredstva od Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, koji bi sudjelovao i u financiranju dijela sredstava potrebnih za kupnju novih Pulaprometovih autobusa. No, iako se nova punionica gradi prvenstveno zbog budućih vozila javnog gradskog prijevoza, te vozila preostalih komunalnih poduzeća, ona će biti i javne namjene.
Slijed je to potpisane europske inicijative koja europske gradove uključuje u borbu protiv klimatskih promjena te primorava na primjenu mjera energetske učinkovitosti i ostvarivanja projekta obnovljivih izvora energije kojima se do 2020. godine namjerava smanjiti emisija CO2 plina za više od 20 posto. Upravo je potrošnja u prometu jedan od segmenata tog sporazuma, a najveći dio te potrošnje čine autobusi. (G. ROJNIĆ)