Grcka vlada u srijedu ce usvojiti novi paket strogih mjera štednje nakon što je rano jutros u parlamentu preživjela glasovanje o povjerenju, cime je uklonjena prva prepreka u sprjecavanju prvog državnog bankrota u eurozoni.
Nakon dobivenog povjerenja u parlamentu, vlada premijera Georgea Papandreua usvojit ce reformski paket koji ukljucuje oštro rezanje javne potrošnje, povecanje poreza i plan privatizacije državnih poduzeca. Po planu, taj paket mjera parlament trebao bi usvojiti do 28. lipnja, nakon cega vlada ima još dva tjedna vremena da pripremi zakone za pocetak njegove provedbe.
Naime, ministri financija eurozone na sastanku u Luksemburgu u ponedjeljak odgodili su odluku o 12 milijarda eura zajma Grckoj, sve dok njezin parlament ne usvoji nove stroge mjere štednje. Radi se o posljednjoj tranši prije godinu dana dogovorenog plana Europske unije i Medunarodnog monetarnog fonda o spašavanju Grcke vrijednog ukupno 110 milijarda eura.
Atena je objavila da joj posljednja tranša treba do sredine srpnja kako bi izbjegla bankrot. Ministri financija eurozone nakon sastanka u Luksemburgu objavili su da ce ta rata biti isplacena tek pošto Grcka usvoji novu fiskalnu strategiju i zakone o privatizaciji.
Svih 155 zastupnika Papandreuovih socijalista glasovalo je za vladu sinoc u parlamentu. Protiv su bila 143 zastupnika, uz dva suzdržana. Nakon glasovanja predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izrazio je olakšanje. "Ovakav ishod glasovanja uklanja jedan element nesigurnosti u ionako teškoj situaciji", rekao je.
Pošto je vec propustila ispuniti ciljeve iz prvog plana spašavanja vrijednog 110 milijarda eura, Atena nužno treba reformski paket kako bi, ne samo primila posljednju tranšu prvog zajma, nego si i osigurala novi, vrijedan 120 milijarda eura.
Papandreu reformama namjerava prikupiti 50 milijarda eura prodajom državne imovine i još 6,5 milijarda fiskalnom konsolidacijom. Mnogi analiticari skepticni su da da ce Grcka, cak i uz primjernu reforma, uspjeti smanjiti svoj ogroman javni dug od 340 milijarda eura, 1,5 puta veci od njezina bruto domaceg proizvoda, odnosno od 30,000 eura po glavi svakog od 11,3 milijuna grckih stanovnika.