Dr. Lucijan Mohorovic putem labinske Gradanske inicijative još od 1995. godine istice nužnost prava gradana na zdrav okoliš. Gradanska inicijativa svih je proteklih godina okupljala protivnike izgradnje TE Plomin 2 na ugljen i zagovarala korištenje plina iz našeg podmorja u tamošnjim termoelektranama. Danas smo na pragu izgradnje treceg bloka termoelektrane na ugljen, koji bi imao dvaput više snage od dosadašnja dva bloka zajedno.
- Ovo je repriza scenarija koji se odvijao za gradnje Plomina 2, s istim kljucnim ljudima. Apsurdno je da se i dalje omalovažavaju glasovi gradana. Kufer pun potpisa protiv ugljena nosili smo i u Strasbourg, podsjeca Mohorovic.
Repriza izgradnje Plomina 2
- Stratezi izgradnje treceg bloka termoelektrana u Istri ocito ne vode racuna ne samo o posljedicama na ovom podrucju, nego i o obvezama prema susjedima i sve oštrijim i vremenski definiranim propisima EU-a prema investitorima u termoelektrane na ugljen. Zašto bi se Istra i dalje kažnjavala? Zbog cega bi njemacka tvrtka RWA, kao vlasnik 50 posto termoelektrane na ugljen, od koje HEP i kupuje skupu struju, zaradivala na racun proizvedene elektricne energije na našem podneblju, istice naš sugovornik.
HEP, medutim, "rješava" vec godinama sve usputne probleme onecišcenja zraka, tla i vode, kao i milijun tona deponiranog krupnog opasnog radioaktivnog otpada koji cak nije kvalificiran kao opasan. Tako ce i kao novi suinvestitor, uza sve naglašeniji problem utjecaja na klimu, preuzeti problem prekomjernih emisija CO2 i globalne promjene klime. A sve to u ime državnog interesa, koji ce se riješiti takozvanim razumijevanjem EU-fondova ili nekih domacih suinvestitora!
Gdje je studija utjecaja na zdravlje?
U Europi se ne gradi ni most bez studije utjecaja na zdravlje. Politika, medutim, bježi kao vrag od tamjana kada se to spomene. Kada ste culi od Jadranke Kosor, ?ure Popijaca, Gorana Granica, Krešimira Cosica ili Radimira Cacica da su utjecaj na zdravlje ljudi uzeli u obzir, pita Mohorovic. Stoga u ime istarskog ogranka Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju traži da se barem regionalno donese takav propis, po kojem se neki objekt ne može izgraditi bez studije utjecaja na zdravlje.
- Po konvencijama koje je Hrvatska potpisala, ali ih se ne pridržava, nema izgradnje ako se ne poštuju tri elementa - gospodarski, ekološki i zdravstveno-socijalni. U slucaju Plomina ostvaren je samo gospodarski. Hrvatska gubi kredibilitet europske zajednice ne zbog, kako neki naglašavaju, administrativnih nerazumijevanja lokalne administracije, nego zato što ne poštuje dokumente i konvencije koje je sama potpisala i ratificirala.
Politicari ne mare
- Dokazao sam svojim istraživanjima da izgaranje ugljena, ali i ostalih fosilnih goriva, utjece na trudnice i njihovu djecu. Kod majki se pod utjecajem oksidanata iz sagorijevanja fosilnih goriva i drugih eksogenih oksidanata razvija patološki oblik hemoglobina, methemoglobin, koji nema sposobnost vezivanja udahnutog kisika za trovalentno (Fe III) željezo pa djeluje nepovoljno na razvoj fetusa.
Dokazao sam i da je u vrijeme rada termoelektrane porastao patološki oblik hemoglobina. Novorodencad trudnica koje su imale povecanu vrijednost takvog methemoglobina imala su znatno više žutica pri porodu. Pokazalo se da su djeca majki koje su imale povišene vrijednosti methemoglobina tijekom trudnoce imala u tom razdoblju, do 18. godine, znacajno više šumova na srcu i smetnji govora (dislalije), kao i disfunkcija u ucenju i pamcenju u odnosu na kontrolnu grupu.
Nedavno sam kao koautor istraživanja Medicinskog fakulteta u Rijeci i katedre za anatomopatologiju univerziteta u Milanu pridonio dokazivanju hipoteze da je s tim zagadenjem povezana i iznenadna fetalna smrt, kao i tzv. smrt u kolijevci.
Kao lijecnik vec se godinama zalažem za princip predostrožnosti, ali to su "španska sela" za one politicare koji se neodgovorno ponašaju prema osiguravanju cistog i zdravog okoliša. Smijemo li ostati ravnodušni, pita se dr. Mohorovic i poziva javnost na akciju za zdrav okoliš. (Razgovarala Jasna ORLIC)
Prirodna radioaktivnost uvecana za 10 do 15 posto
Zbog podzemnih slojeva ugljena Labinština ima prirodnu radioaktivnost
uvecanu za 10 do 15 puta u odnosu na prosjek. Podaci su to iz
Strategije zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uredenja i graditeljstva koje nam je proslijedio dr. Mohorovic. Uz ovu
nepovoljnu prirodnu okolnost, stanovništvo je dodatno optereceno
dugogodišnjim izgaranjem ugljena. Termoelektrana Plomin 1 stvorila je
deponij s više od milijun tona radioaktivnog krutog otpada (šljake i
pepela), cija je radioaktivnost cetiri puta veca od nesagorjelog
ugljena.