Iako su se govornici na otvorenju 34. Interlibera na Zagrebackom velesajmu razmahali brojkama - pa je tako ministar kulture Jasen Mesic optimisticno izjavio da ocekuje da ce sajam pohoditi 100.000 posjetitelja, željnih noviteta iz radionice 240 izdavaca iz desetak zemalja (direktor Velesajma nije propustio naglasiti da je to devet izlagaca više nego lani) - te brojke na terenu znace malo i ništa.
U petom i šestom velesajamskom paviljonu evidentno je da je silazna putanja u kojoj je domace izdavaštvo vec godinama, još malo bliža dnu: bez ikakvog suvislog koncepta, bez osmišljenog programa, bez zanimljivih inozemnih gostiju, bez obilja novih intrigantnih naslova, Interliber se doima kao raskupusani sajam namijenjen iskljucivo rasprodaji skladišnih rezervi.
Redovni posjetitelji snuždeno primjecuju da ove godine nema ni popularnog kafica u "petici". Na depresivno potonuce sajma malo tko uopce troši rijeci - kao da se više od ovoga i nije moglo ocekivati.
Stariji se naslovi mogu kupiti i za desetak kuna (kao na primjer "Metastaze" Alena Bovica na štandu Superknjižare), puno je akcija pod geslom "treca knjiga gratis" ili "3+1=3" (kao u Znanju), Matica hrvatska daje poklon uz svaku kupljenu knjigu (a tvrdo ukoriceni višetomni klasici dostupni su za samo 30 kuna), VBZ ima nagradnu igru, a u šatorima izmedu dvaju paviljona prodaja se pokušava spojiti s humanitarnim akcijama.
Svježi su domaci naslovi autora Ede Popovica, Ivice ?ikica, Zorana Pilica, Josipa Mlakica, Marinka Košceca; Fraktura je dovela svoje autore Ritu Monaldi i Francesca Sortija, a Školska knjiga francuske autorice romana o Oksi Pollock, Anne Plichote i Cendrine Wolf.
U utorak, prvog dana sajma, parkiralište pred Velesajmom bilo je poluprazno, a u paviljonima prozracno: neki su izlagaci još uredivali štandove, posjetitelja je bilo malo. Interliber traje do kraja tjedna. (M. HRGOVIC/Novi list)