U povodu skore objave javnog poziva za prijave na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Italija-Hrvatska za razdoblje od 2014.-2020. godine, u Pazinu je organiziran info-dan, odnosno seminar na kome su osnovne odrednice ovog programa predstavljene potencijalnim korisnicima - predstavnicima lokalne samouprave, turističkih zajednica, LAG-ova i slično.
Pročelnica županijskog Odjela za međunarodnu suradnju i europske poslove Patrizia Bosich u uvodnoj je riječi napomenula je da se radi o vrlo izdašnom programu s ukupnim fondom od 236 milijuna eura, kojeg je Europska komisija prihvatila prije godinu dana, a u tom međuvremenu obavljane su pripreme za njegovu operacionalizaciju.
Istarski župan Valter Flego je podsjetio da s talijanskim regijama Istarska županija već niz godina njeguje odličnu suradnju, a sa njih pet ima i sporazume o partnerstvu.
Županija je spremna pomoći i koordinirati sve korisnike koji će se javljati na natječaje iz ovog programa, a prema županijskom pravilniku za kandidiranje na EU projekte prednost će imati projekti koji bi i inače bili pokrenuti vlastitim sredstvima, a fondovsko financiranje bi ih moglo potaknuti ili ubrzati, zatim projekti koji su sveistarski, te oni koji su samoodrživi, naglasio je Flego. Trenutačno Istarska županija provodi 80 europskih projekata u ukupnoj vrijednosti od 80 milijuna eura, a s novim Interreg programom njihova bi vrijednost trebala premašiti 100 milijuna eura, prognozirao je župan.
Uvjete i kriterije projekata prihvatljivih za Interreg program detaljnije su pojasnili voditelj zajedničkog hrvatsko-talijanskog tajništva Interrega Ivan Curzolo, Krunčica Rakić iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te pročelnica Patrizia Bosich. Iz ovog će se programa financirati projekti iz četiri osnovne tematske cjeline, odnosno "prioritetne osi". Prva je nazvana "Plava inovacija", a ona obuhvaća poboljšanje uvjeta za inovacije u sektoru "plave ekonomije", ponajprije ribarstva i akvakulture.
Druga je cjelina "Sigurnost i otpornost", a odnosi se na aktivnosti prilagođavanja klimatskim promjenama i praćenja njihovog utjecaja te na poboljšanja u kosustavu. Treća i najobuhvatnija cjelina je "Okoliš i kulturna baština", a u nju spada niz različitih aktivnosti, od organiziranja proizvodnje i plasmana autohtonih proizvoda, preko istraživanja, zaštite i promicanja kulturne baštine, do očuvanja i unapređenja biološke raznolikosti. Četvrta je cjelina "Pomorski prijevoz", a u njenoj su osnovi mjere poboljšanja prometa u smislu ekološke prihvatljivosti.
Korisnici svih ovih mjera mogu biti lokalna, regionalna i nacionalna javna tijela, regionalne i lokalne razvojne agencije, obrtničke komore, sveučilišta, znanstveni instituti, udruge, klasteri, obrazovne institucije, a u nekim područjima (primjerice prometu) čak i poduzeća. (D. ŠIŠOVIĆ)