Mjesečna tribina Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika održana je u četvrtak u prostorima ovoga Ogranka, a predstavljene su digitalizirane bibliografije časopisa Istarski borac - IBOR, Istarski mozaik, Istra i Nova Istra te u suradnji s Društvom bibliotekara Istre pregled projekata digitalizacije u istarskim knjižnicama. O tim projektima govorili su Marija Petener-Lorenzin, Nadia Bužleta, Iva Ciceran i Boris Domagoj Biletić.
Zahtjevan i obiman rad
- Činjenica da su svi ti časopisi digitalizirani vrlo je značajna, četiri važna izdanja koja prate kulturnu povijest jednoga podneblja su sada dostupna široj publici. Dan-danas se sve više znanstvenih radova, pa i doktorata prepisuje, tako da je rad gospođe Mime, kako zovemo Mariju Petener-Lorenzin itekako važan, zaslužuje i znanstvenu titulu, rekao je dr. Boris Domagoj Biletić.
- Nažalost takav je rad vrlo zahtjevan, obiman, a slabo prepoznat. Nedavno me jedna visokoobrazovana osoba pitala što su to bibliografije, što je ustvari radim, zašto, kome je to namijenjeno, a kada stručni ljudi to pitaju, to nipošto nije dobro. Kada sam bila tražiti financijsku potporu za jednu takvu bibliografiju u jednoj istarskoj općini, osoba zadužena za kulturu je rekla da to nije nikakva knjiga i da nije važna. Mislim da je važno osvijestiti i studente o važnosti takvih djela, upoznati ih s time što je to bibliografija i koliko je zahtjevan posao izrađivanja takve književne građe. U taj me posao uveo Božo Jakovljević, a potom sam nastavila s Biletićem, a kada je bibliografija časopisa Istra ugledala svjetlo dana, bila sam presretna, to je bio divan osjećaj. Zatim su sve naredne bibliografije bile lakše za izraditi. Bilo je teško sakupiti sve te podatke, koristila sam i privatnu zbirku prof. Ivezić, a koliko je samo bilo nepotpisanih članaka. Nerijetko se u tim časopisima nezgodno umiješala i politika, pa je bilo zbilja teško odgonetnuti i sve inicijale, posebice nakon toliko vremena, kazala je autorica ovih bibliografija koja je ukupno izradila 5.940 bibliografske jedinice za ove časopise obradivši 25.539 stranica, i veli da joj nije žao za utrošeni trud i vrijeme.
Razni intelektualci
Dr. Biletić se osvrnuo na činjenicu da su na stranicama tih časopisa objavljivali razni intelektualci, od Albina Crnoborija, Zvane Črnje, Ive Borovečkog, Josipa Bratulića, Vesne Girardi Jurkić, Ljube Stefanovića i brojnih drugih.
U ime Društva bibliotekara Istre Iva Ciceran se ukratko osvrnula na važnost te građe, a Nadia Bužleta iz Gradske knjižnice i čitaonice Pula govorila je o projektu digitalizacije u istarskim knjižnicama.
Ona se osvrnula na bibliografije i na digitalizaciju, što su zasebne teme, ali i povezane, a iz njezinog izlaganja i prikaza što se radi glede digitalizacije, rodila se konstruktivna rasprava među prisutnima, gdje su u velikoj većini bili knjižničari. (V. BEGIĆ)