Izborna šutnja, zamišljena kao vrsta političkog smiraja uoči biračkog političkog odlučivanja, svojom neodređenošću i podložnošću različitim tumačenjima često je izvor nesporazuma i problema. Uoči nedjeljnih lokalnih izbora, u teškoće su zapali sindikati koji su namjeravali u subotu organizirati prosvjed. DIP je u odgovoru na upit sindikata izbornu šutnju tumačio krajnje ekstenzivno i to tumačenje moglo bi se osporiti. Podsjetimo, navedeno je da bi spominjanje Vlade, pojedinih njenih članova koji su ujedno članovi političkih stranaka koje sudjeluju na lokalnim izborima predstavljalo povredu izborne šutnje. Samo krajnje ekstenzivno (pa i maštovito) tumačenje članka 35. stavka 3. Zakona o lokalnim izborima kojim se regulira izborna šutnja omogućava takvu tvrdnju prema kojoj je samo spominjanje Vlade i to na lokalnim izborima kršenje izborne šutnje.
Kršenje izborne šutnje problematičan je institut kojega je vrlo teško regulirati. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti navodi da "izborna šutnja kao regulativno pravilo ima niz rupa".
- Izborna šutnja ima jak simbolički karakter. Riječ je o vrsti pristojnosti koja se očekuje od sudionika u izborima, navodi Čular. Ona sama nije brana kandidatima da utječu na birače dan uoči izbora i na sam izborni dan, "ali se poštivanjem izborne šutnje kandidati legitimiraju kao osobe koje poštuju proceduru". Za Čulara je upitno i kako bi izgledao dan prije izbora da nema izborne šutnje.
- Vjerojatno bi se stvari zahuktale i zakuhale, možda bi u pitanje došla normalna atmosfera na izborni dan, pa i na samim biralištima, zaključio je Čular.
Da je izborna šutnja nešto što je teško regulirati potvrđuje i tumačenje Državnog izbornog povjerenstva koje smo dobili uoči izbora za Europski parlament, a o aktivnostima na društvenim mrežama za vrijeme izborne šutnje. Prema tom tumačenju građani koji nisu izborni sudionici mogu i za vrijeme izborne šutnje iznositi svoje stavove, komentirati izbore i izborne sudionike, pa tako i na svojim profilima na društvenim mrežama. To mogu i novinari i to na svojim profilima, a ne nastupaju u ime ili kao djelatnici medija. (Tihomir PONOŠ/NL)
Šutnja do nedjelje u 19h
S prvim minutama subote u Hrvatskoj je počela izborna šutnja uoči nedjeljnih lokalnih izbora. Šutnja traje do nedjelje u 19 sati do zatvaranja birališta i do tada je zabranjena svaka izborna promidžba i svako objavljivanje privremenih rezultata ili njihovih procjena. Izlazne ankete, odnosno rezultati ispitivanja javnosti te opredjeljenja birača moći će se objavljivati tek po zatvaranju birališta. Za povredu izborne šutnje propisane su novčane kazne koje se kreću od tri tisuće kuna za fizičku do pola milijuna kuna za pravnu osobu. Na nedjeljnim izborima oko 3,7 milijuna birača izabrat će općinske načelnike, gradonačelnike i župane te lokalna i regionalna predstavnička tijela za iduće četiri godine. (Hina)