Hrvatske vlasti još ne znaju kada će i pod kojim političkim okolnostima raspisati izbore za Europski parlament, a ti bi izbori, osim tehničkih, mogli izazvati i političke poteškoće Hrvatskoj prije ulaska u Uniju.
U vlasti, koliko smo uspjeli saznati od sugovornika, ne postoji jedinstven stav o tome u kojim okolnostima raspisati i održati izbore: treba li sačekati da sve države ratificiraju hrvatski pristupni ugovor ili ih raspisati i prije nego što sve članice EU-a to učine jer ti izbori nisu formalno vezani uz proces ratifikacije i njegov dovršetak.
Jedan sugovornik iz vladajuće koalicije navodi da se traži rješenje za izlazak iz sadašnje situacije, odnosno pokušava se pronaći način kako biti politički korektan prema zemljama koje nisu ratificirale ugovor i ne održati izbore prije nego što one to učine, a istodobno ispuniti obvezu iz pristupnog ugovora. U njemu, pak, jasno piše da "Hrvatska prije pristupanja održava neposredne opće ad hoc izbore za Europski parlament".
No, pojedine bi države, primjerice Slovenija, mogle hrvatske izbore za Europski parlament doživjeti kao politički nepristojan čin, ako bi oni bili održani prije nego što ratificiraju pristupni ugovor. Baš ta mogućnost izaziva najviše glavobolje: ako izbori budu održani prije nego što slovenski Državni zbor potvrdi hrvatski pristupni ugovor, to bi moglo isprovocirati susjednu nam državu i nekoga u Sloveniji nagnati da inicira referendum koji je u toj državi mnogo jednostavnije raspisati nego li u Hrvatskoj.
Problem bi mogao nastati i u slučaju da bilo koja država ugovor ratificira tek u lipnju pa se izbori ne stignu organizirati na vrijeme, što bi značilo da Hrvatska 1. srpnja ne bi imala izabrane europarlamentarce. Zato izvori bliski Vladi podsjećaju da izbori za Europski parlament nisu formalno vezani uz ratifikaciju, pa Hrvatska jednostavno do pristupanja EU-u mora ispuniti obvezu iz ugovora, a oni koji budu izabrani u Europski će parlament ući kad se za to stvore uvjeti.
Na ruku Hrvatskoj ne ide niti Zakon o izborima zastupnika Republike Hrvatske u Europskom parlamentu u kojem piše da od dana raspisivanja do dana održavanja izbora mora proteći najmanje 60 dana. Budući da bi Hrvatska trebala ući u EU 1. srpnja, to znači da bi izbori morali biti raspisani najkasnije u travnju, dakle prije nego što će i posljednja članica EU-a ratificirati ugovor o pristupanju.
Zbog te zakonske odredbe vjerojatno otpada i mogućnost da se izbori za Europski parlament održe istodobno kad i lokalni izbori, i to, kako se razmišljalo, na dan drugog izbornog kruga koji je 2. lipnja. Nakon izbora teku još žalbeni rokovi, a zbog mogućih nepravilnosti na pojedinim biračkim mjestima moguće je i ponavljanje izbora 14 dana nakon njihova održavanja. (I. FRLAN, T. PONOŠ/Novi list)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU