Izbori u Sijera Leoneu

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Birališta su u subotu otvorena za 2,6 milijuna stanovnika Sijera Leonea pozvanih na parlamentarne, predsjedničke i lokalne izbore koji će biti ispit demokracije za tu zemlju nakon desetgodišnjeg građanskog rata (1991-2002.), koji je sa 120 tisuća žrtava jedan od najkrvavijih u novijoj afričkoj povijesti.

Izbori se prvi put održavaju u organizaciji vlade, a ne pod okriljem Ujedinjenih naroda koji su od 1999. prisutni u toj zemlji.

Za predsjednika se natječe osam kandidata među kojima je favorit sadašnji predsjednik Ernest Koroma, kandidat Kongresa cijelog naroda (APC), izabran prvi put 2007., koji se kandidrao za drugi i po ustavu zadnji mogući mandat. Promatrači ne isključuju drugi izborni krug u koji bi mogao ući bivši zapovjednik vojne hunte koji je vladao 1996. Julius Maada Bio iz Stranke naroda Sijera Leonea (SLPP).

Izborna kampanja bila je obilježena sporadičnim nasiljem između pristaša dviju stranaka.

Kao i druge zemlje zapadne Afrike, i Sijera Leone je politički podijeljen po etničkim razlikama. Tako narod Mende i drugi narodi s juga podržavaju kandidata SLPP-a, a predsjednika podupire narod Temne i drugi narodi sa sjevera i zapada.

Koroma je u pet godina uspio obnoviti temeljnu infrastrukturu uništenu građanskim ratom, kao što su ceste i elektromreža, no provedbu je obilježila masovna kroupcija, kaže analitičar Lansana Gberie, autor knjige "Prljavi rat zapadne Afrike"

Sijera Leone, zemlja od šest milijuna stanovnika, jedna je od najsiromašnijih u svijetu unatoč ležištima dijamanata, boksita, željeza i nafte. Nezaposlenost se kreće između 60 i 65 posto među mladim ljudima koji su najbrojnija demografska skupina u državi.

Analitičari tvrde da Koromin mandat nije bio katastrofalan, no pravi ispit ta će afrička zemlja proći nakon izbora kada poraženi pokaže kako će se nositi s porazom.

Bivša britanska kolonija, Sijera Leone je neovisnost stekao 1961. godine. Ujedinjeni revolucionarni front je trideset godina poslije pokrenuo pobunu na istoku. O okrutnostima tijekom građanskog rata svjetska se javnost mogla upoznati putem filma "Krvavi dijamant" s glumcem Leonardom DiCapriom u ulozi plaćenika i Djimonom Hounsouom u ulozi siromašnog ribara iz plemena Mende koji je zarobljen i prisiljen kopati dijamante. Prodajom dijamanta, kao i drugih rudnih afričkih bogatstava Afrike korumpirane vlade crnog kontinenta financiraju lokalne i građanske ratove.

Sijeraleonski dijamanti koje je bivši liberijski predsjednik Charles Taylor darovao manekenki Naomi Campbell poslužili su kao jedan od dokaza Međunarodnom sudu za ratne zločine za tu zemlju da ga proglasi krivim za trgovinu dijamantima kojim se kupovalo oružje za pobunjenike u Sijera Leonu. Hina/AFP


Podijeli: Facebook Twiter