Hrvatska politika dospjela je, napokon, u digitalno doba. Nakon što su stranački propagandni stručnjaci savladali vještinu reklamiranja televizijskim spotovima, jumbo plakatima i atraktivnim novinskim oglasima, privlačenje potencijalnih birača započelo je i na internetu. Iako smo još na prošlim parlamentarnim izborima, u jesen 2011. godine, vidjeli značajan porast političarskih aktivnosti na društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera te korištenje stranačkih web-stranica za objavljivanje izbornih programa i ponude biračima, tek su posljednji izbori za predsjednika Republike, prošlog prosinca, te recentni parlamentarni izbori puhnuli vjetar u leđa digitalnim političkim kampanjama.
Naravno, privlačenju birača preko društvenih mreža, porukama elektronske pošte i oglašavanjem na posjećenim web-odredištima ne pristupaju svi podjednako uspješno, korisno i originalno. Male stranke i politički slobodno strijelci, poput Jadranke Kosor, često tek porukama preko Twittera pokazuju da su (još) na sceni, dok najveći igrači, odnosno stranke, pokazuju da su posve ovladali svim tajnama digitalnog marketinga.
- Ta vrsta promocije nije skupa i gledajući po tome koliko košta učinkovitija je od televizije. Za tisuću kuna može se doći do svih ljudi u nekoj izbornoj jedinici, kaže Krešimir Macan, poznati PR stručnjak koji je vodio mnoge izborne kampanje u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
- U Hrvatskoj se počelo primjenjivati geolokacijsko oglašavanje, pa se za svaki grad i županiju mogu precizno gađati birači, napominje Macan.
Podatke o nazočnosti hrvatskih političkih stranaka na internetu ovih je dana istražila komunikacijska stručnjakinja Aleksandra Kolarić iz agencije Quadrans. Analiza naslovljena "Stranke na mrežama 2015." pokazuje najsvježije podatke o hrvatskoj politici na mrežnim platformama, prikupljene od 1. rujna do 9. listopada. Riječ je o online komunikaciji 26 hrvatskih stranaka na šest vodećih mreža – Facebooku, Twiteru, Instagramu, Linkedinu, Google+ i YouTubeu. Među njima 18 stranaka ima parlamentarni status, jedna je prisutna samo u Europskom parlamentu, dok ih je sedam izvan Hrvatskog sabora.
Od spomenutih 26 političkih stranaka, čak njih 22 (ili 85 posto) "živi" i na društvenim mrežama. Analitičarka Kolarić napominje da ih 15 uspješno koristi Facebook, ako se kao kriterij uzme da su u rujnu postali 30 poruka preko Facebooka i da imaju više od tisuću fanova. Kriterij za uspjeh na Twitteru bio je 300 sljedbenika i 500 twittova, što ima tek jedna hrvatska politička stranka.
- Na Facebooku dominiraju SDP, Most, HDZ i Živi zid. Njihove stranice ističu se ili cjelokupnom kvalitetom upravljanja sadržajima i stranicom (SDP), veličinom mrežne zajednice i mnogobrojnošću objava (Živi zid i HDZ) ili kombinacijom intenzivne aktivnosti fanova s uspješno kreiranim postovima koji postižu komunikacijsku reakciju fanova (Most), istaknula je Aleksandra Kolarić.
Politički analitičari i komunikacijski stručnjaci tvrde kako se mrežna stranačka propaganda odnosi prije svega na mlađe generacije birača, na one koji "vise" na Facebooku i Instagramu, pa čak i na one koji uopće nemaju namjeru izaći na ove izbore.
- Društvene mreže ne odlučuju o izborima. One utječu na stajališta mladih – točnije generacije X i Y – kojima su današnji političari ionako odbojni i koji ne idu na izbore. To je, na prvi pogled, trošenje energije na biračko tijelo koje neće izaći na izbore. Dugoročno, to je ipak dobra investicija i korisno je za buduće glasače, smatra analitičar Davor Gjenero. (D. GRAKALIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU