Novim zakonom o obveznim mirovinskim fondovima, dakle obveznoj mirovinskoj štednji u drugom stupu, uvode se tri kategorije mirovinskih fondova prema rizičnosti kapitala u koji ulažu. Kako se predlaže, mirovinski fondovi će se prema članstvu i načelima ulaganja dijeliti u tri kategorije - A, B i C.
To znači da će četiri obavezna mirovinska fonda (OMF) koja djeluju u Hrvatskoj od iduće godine doživjeti unutarnje promjene, pa će se svaki od njih imati tri različita portfelja. Pritom je fond A "najliberalniji" pa će se, primjerice, najmanje 30 posto neto vrijednosti imovine tog mirovinskog fonda ulagati u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Hrvatska, država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka neke od država članica OECD-a.
Najmanje 50 posto neto vrijednosti imovine nešto konzervativnijeg fonda B ulagat će se u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, dok će u državne vrijednosnice najkonzervativniji fond C ulagati najmanje 70 posto neto vrijednosti svoje imovine.
Reforma mirovinskog tržišta na snagu bi trebala stupiti iduće godine. A nakon što je resorno ministarstvo rada i mirovinskog sustava prošli tjedan u javnu raspravu pustilo nacrt prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju, od jučer su u javnoj raspravi još dva zakona koja reguliraju to područje.
Do 23. listopada tako će zainteresirana javnost moći dati svoje primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o obveznim mirovinskim fondovima te Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Osim izmjena kada je riječ o rizičnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova, novom će se regulativom napokon urediti dokup mirovine. Dokup mirovine u Hrvatskoj se prakticira od 1990. godine, no do sada nije bio sustavno reguliran. Koristilo ga je na stotine poduzeća kao svojevrsno sredstvo zbrinjavanja viška radnika. (G. GALIĆ/NL)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU