Premijerka Jadranka Kosor u nedjelju je u Osijeku, govoreci na otvaranju radova na osjeckoj obilaznici, oznacila ovu godinu godinom izlaska iz krize te kazala da ocekuje da ce u trecem tromjesecju rast BDP-a biti veci nego u prethodnom, kada je iznosio 0,8 posto.
Tu svoju optimisticnu prognozu dijelom temelji i na podacima o dobroj turistickoj sezoni i gotovo osam posto više gostiju nego lani, što clanovi njezine Vlade, kao i ona sama, rado isticu posljednjih dana.
No, podaci o punjenju proracuna što ih je objavilo Ministarstvo financija ukazuju na to da prihodi od turizma po svemu sudeci ne prate povecanje broja gostiju. Najbolji pokazatelji kakva je bila zarada u turistickoj sezoni su prihodi od PDV-a, trošarina i doprinosa za zaposlene, a oni su u dva najjaca mjeseca, srpnju i kolovozu, otprilike na razini prošle godine ili su u nekim slucajevima cak i niži.
Rast 0,7 posto
Proracun je od najizdašnijeg poreza, PDV-a, koji najbolje govori što se dogada u gospodarstvu, u srpnju ove godine zaradio 188 milijuna manje nego lani u istom mjesecu, dok je kolovoz, prema podacima Ministarstva financija, 80 milijuna kuna u plusu u odnosu na prošlogodišnji. To znaci da su prihodi od PDV-a u ta dva mjeseca manji za oko 1,4 posto.
U ta dva mjeseca manji su i prihodi od trošarina, i to za ukupno 18 milijuna kuna, s tim da je taj prihod u kolovozu jednak kao i lani. Prihodi od trošarina tako su pali za oko 0,5 posto. Zarada od doprinosa na place na razini je prošlogodišnje pa sve ukazuje na to da od povecanja broja gostiju proracun zasad nije imao koristi.
Prihodi od turizma znacajno su ispod fizickih pokazatelja u toj djelatnosti, napominje i premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrincevic, ali upozorava da je turisticka sezona u Hrvatskoj bila puno bolja nego u vecini zemalja.
Lovrincevic procjenjuje da ce u trecem kvartalu rast biti otprilike na razini prethodnog tromjesecja pa dva uzastopna kvartala s rastom BDP-a znace izlazak Hrvatske iz recesije.
- Na kraju godine rast ce biti oko 0,7 posto, što je manje od onoga što je vecina prognosticara, ali i službenih institucija, planirala, procjenjuje Lovrincevic. Vlada je, primjerice, proracun za ovu godinu sacinila prema planu da ce BDP rasti po stopi od 1,5 posto.
Jacati devizne pricuve
Ipak, premijerka Kosor ce, uz završene pregovore s Europskom unijom, na izbore i sa službenom potvrdom da je zemlja izašla iz recesije, doduše puno kasnije od vecine europskih zemlja. No, cini se da tim europskim zemljama prijeti nova recesija i kriza.
Premijerkin savjetnik upozorava da bi se posljedicno i Hrvatska mogla naci na udaru novog, nešto blažeg, kriznog vala.
- Situacija u okruženju ukazuje na dolazak novog, nešto blažeg vala krize. Zemlje poput Portugala, Irske, Grcke, Španjolske i Italije stavile su pod kontrolu rashode, ali sada su problem prihodi jer ekonomija se ne oporavlja, naglašava Lovrincevic i dodaje da ce to utjecati na cijenu kapitala, ali ce znaciti i jacanje švicarskog franka u sljedecem razdoblju.
Smatra da bi se Hrvatska vec sada trebala poceti pripremati za novi val krize i to za pocetak izmjenama Zakona o radu, ako ne želi da ponovno sav teret krize ponese privatni sektor, odnosno radnici iz tog sektora.
- Uz to, nužno je fiskalna pravila ugraditi u Ustav i jacati medunarodne devizne pricuve zemlje. Proracunski izdaci moraju se zamrznuti u 2012. godini. Vecina tih stvari zahtijeva suglasje oporbe i vladajucih, a to ce biti teško izvesti s obzirom na predizborno razdoblje, kaže Lovrincevic.
Bankarske opasnosti
Lovrincevic upozorava i na ranjivost Hrvatske u odnosu na velike banke koje su vlasnici banaka u Hrvatskoj.
- Ako se bilo koja veca bankarska grupacija, koja je vlasnik hrvatske banke, zatrese, Hrvatska nece moci utjecati na to, istice Lovrincevic.
Primjerice, talijanski UniCredito i Intesa vlasnici su dviju najvecih banaka u Hrvatskoj - Zagrebacke i Privredne banke.