Izaći ćemo na cestu braniti svoje jer ne želimo kamione u selu

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Odlučno i složno NE! kamenolomu, asfaltnoj bazi i betonari Gusta vala na korak od Čabrunići i Cukrići poručilo je 50-ak mještana okupljenih u četvrtak navečer u premaloj čitaonici za sve njih u Čabrunićima. Skup su sazvali u povodu javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš za koju se do konca mjeseca vodi javna rasprava, a mještani susjednih sela usuglasili su se da prvo treba srušiti elaborat zbog niza manjkavosti i friziranih podataka o neštetnosti zahvata, a potom i izbaciti kamenolom iz Prostornog plana općine Svetvinčenat. Pozvani su na zbor bili i načelnik Svetvinčenta Dalibor Macan te općinski pročelnik Alen Doblanović, ali se skupu nisu odazvali zbog obveza. Ispričao ih je pred skupom predsjednik Općinskog vijeća Elvis Cetina, koji je došao dati podršku mještanima, a glavnu riječ vodili su mještani Dalibor Buršić i Ivan Milovan.

Kamenolom na 500 metara od naselja

Budući kamenolom pulskog poduzeća Cesta planiran je između ovih sela i Istarskog ipsilona, na 500 metara od prvog naselja, i uglavnom na privatnim zemljištima.

- Nećemo moći živjeti od smrada, buke, vibracija, miniranja i zagađenja. Kamenolom bi radio 39 lit, s mogućnošću produžetka eksploatacije. Godišnje bi se vadilo 250 tisuća kubika, koristilo 60 tona eksploziva, jedno miniranje na svaku šetimanu. Kapacitet drobilice je 250 tona po satu i mobilne još 150 tona po satu. S obzirom da čujemo buku s Ipsilona i iz Lighthousa (bivši noćni klub na udaljenoj cesti Vodnjan-Bale, op. n.), možete zamisliti što bi ovo bilo, dan i noć. Betona bi se proizvodilo 50 tisuća kubika, a asfalta sto tisuća kubika godišnje! Izgarat će 5.000 tona bitumena i 500 tona nafte godišnje! Postrojenje će biti visoko 30-ak metara! Dnevno bi vozilo 80 kamiona, punih i praznih, nizao je Milovan podatke iz Studije. Rekao je da sve to predstavlja direktnu i izrazitu prijetnju po zdravlje i život mještana.

- Ovo je pitanje života i smrti! U studiji piše da iz pogona izlazi čisti zrak, forši i čišći nego što ga sad dišemo? Lijepo piše kako zaštiti gušterice, zmije, gnijezda… Ali nigdje ne piše što s ljudima? Nigdje ne piše da naša djeca vjerojatno neće doživjeti zatvaranje kamenoloma ako se jednom otvori, oštar je bio Milovan. Upozorio je da se elaborat poziva na javne rasprave o kamenolomu iz 2007. i 2011., a svi su okupljeni rekli da nitko od njih za njih nije ni znao. I za ovu aktualnu raspravu, kaže Milovan, slučajno su saznali. Mještani zamjeraju još puno, po njima, netočnih podataka zbog čega će podnijeti primjedbe i potpisati peticiju.

Riječ "izdaja" više se puta ponavljala tijekom rasprave okupljenih. Upravo izdaju, kažu, i najviše zamjeraju Općini, koja ima je, tvrde, iza leđa poturila kamenolom pa sumnjaju i na korupciju. Mještani su ih birali, kažu, a nikada nisu o tome s njima razgovarali. Cetina je umirio situaciju riječima da neće sudjelovati na skupu ako se budu iznosile neosnovane optužbe.

Ovakav pogon je štetan za zdravlje

- Ja sam s vama! Slažemo se svi koliko je to štetno za zdravlje i okoliš. Pri donošenju PP-a Općine jedini sam glasao protiv kamenoloma Gusta vala i Cikavac kod Foli jer sam protiv kamenoloma igdje u Istri. Ali plan se morao donijeti i uskladiti sa županijskim, pa je na Županiji da iz svog PP-a izbaci kamenolom Gusta vala. Donesemo li mi na Vijeću takvu odluku ona neće biti pravno valjana. Vaše će zaključke podržati i načelnik i pročelnik, uvjeravao ih je Cetina. Iz publike su rekli da bi općinari došli večeras da su zaista na njihovoj strani, a netko je dobacio da ih je u tome spriječila utakmica Hrvatske i Grčke.

- U PP-ovima Općine i Županije bila su planirana dva kamenoloma, Gusta vala i Cikavac. Cikavac je naknadno izbrisan iz Plana što znači da se može. Gumica koja je izbrisala Cikavac, izbrisat će i Gustu valu, rekao je Milovan, a Cetina je priznao da nije znao za taj podatak.

Buršić je od mještana tražio da se izjasne žele li da se u utorak odazovu sastanku s predstavnicima Općine i Ceste Pula. No ogromna većina prihvatila je Milovanov prijedlog da ne komuniciraju s investitorom koji fizički nije ni prisutan u Čabrunićima.

- Investitor nas ne zanima, zanima nas Općina koja ima obvezu prema nama, zaključili su uglas.

- Ovo ne smije proći. Branit ćemo svoje, stat na cestu ako treba, apelirao je netko iz publike, a mještani su složno odobravali takve stavove. Zaključeno je i da se svi mještani odazovu javnom izlaganju Studije u Svetvinčentu 22. studenog u 17 sati, a prije toga da se sazove još jedan sastanak s predstavnicima Općine, ovog puta u Cukrićima gdje je prostraniji Dom.

Kamenolom u turističkoj oazi

Mještani su upozorili da je u Čabrunićima u posljednjem desetljeću izgrađeno 50 ili 60 kuća za odmor te da Općina od EU-a dobiva novac za razvoj turizma. No, smjestivši kamenolom na 500 metara od sela u kojem buja turizam, rekli su, odlučila je pogaziti svoju turističku orijentaciju. Naveli su i da doprinosi od kuća za odmor i ostali povezani prihodi donose Općini daleko veći novac nego kamenolom.

Marčana je dobar primjer borbe

- Prvi nam je cilj srušiti Studiju, a potom tražiti izbacivanje kamenoloma iz Planova, rekla je Suzana Hodri Horkić, a takav je hodogram podržao i Cetina. Bude li Studija ipak usvojena, upozorila je ona, postoji mogućnost tužbe upravnom sudu. Buršić je rekao da su to učinili u Marčani, da je tek nekoliko mještana pokrenulo proces na sudu koji je rezultirao presudom da se postupak izrade studije za tamošnje kamenolome vrati na početak. Napomenuo je da će svakako potražiti pravnu i drugu pomoć u borbi protiv kamenoloma. (Napisao i snimio Zvjezdan STRAHINJA)


Podijeli: Facebook Twiter