Hrvatski sabor jučer je većinom glasova donio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Njime se ukidaju dosadašnji gradski i općinski programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
Kao osnovni oblik raspolaganja državnim njivama predviđa se zakup putem javnog poziva na rok do 50 godina.
Propisuje se i mogućnost privremenog raspolaganja bez javnog poziva te, iznimno i s ciljem okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, prodaja po tržnim cijenama. Postupak raspolaganja provodit će Agencija za poljoprivredno zemljište.
Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu može eliminirati mala obiteljska gospodarstva, smatra županjski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović dodajući da je vođenje poslova iz ministarstva kočnica razvoja u poljoprivredi. Po njegovim riječima, agrarna politika zadnjih je dvadeset godina išla u pravcu raslojavanja sektora poljoprivrede, a prema većem uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
- Naime, danas Hrvatska uvozi 2,5 milijarde eura hrane, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 56 posto. Dakle, Hrvatska je u deficitu preko 40 posto kad je u pitanju proizvodnja hrane. Hrvatska ima neobrađeno 60 posto poljoprivrednog zemljišta, daje preko 3 milijarde kuna godišnje poticaja, a svake se godine uvoz hrane povećava za sto milijuna eura. Tu nešto smrdi, a novi model koji se želi provesti dovest će do daljnje blokade razvoja hrvatske poljoprivrede, rekao je Antolović, koji se ne slaže s prijedlogom da zemljištem odsad upravlja Agencija za poljoprivredno zemljište. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU