Pazin je sa Zagrebom dnevno povezan s 15 izravnih autobusnih linija. Međutim, kako je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća primijetio vijećnik Valter Milohanić: "Imamo situaciju da veći broj autobusnih linija za Rijeku i Zagreb prolazi istarskim cestovnim ipsilonom, a ne prolaze kroz Pazin." Stoga traži da gradska uprava za to pronađe rješenje. Naime, radi se o međužupanijskim, odnosno brzim autobusnim linijama, koje povezuju Pulu, Zagreb i druge gradove u raznim krajevima Hrvatske pa i inozemstvu. Neke od njih iako prolaze blizu Pazina, ne prolaze kroz grad, i to zbog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i Pravilnika o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza.
Pazin nije dovoljno udaljen od polazišta
- U skladu s ovim propisima, Autotrans na međužupanijskim linijama, koje iz Rijeke u smjeru Pule i Poreča tranzitiraju kroz Pazin, prometuje prema izdanim međužupanijskim dozvolama, odgovara Domagoj Crnčić, direktor Sektora putničkog prometa Autotransa. Dodajući kako se prometovanje mora obavljati isključivo po važećim redovima vožnje.
- Uvođenje stajališta Pazin na postojećim voznim redovima u postupku usklađenja smatra se novim voznim redom, a to u ovom slučaju, prema pravilniku o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza nije moguće", kaže Crnčić.
Naime, prema spomenutom pravilniku pri usklađivanju voznih redova za međužupanijske linije primjenjuje se vremenski razmak polazaka/dolazaka u odnosu na vozne redove postojećih međužupanijskih linija ili vozne redove izmijenjenih ili novopredloženih linija, a to su dužina linije, odnosno relacije između dva najudaljenija zajednička stajališta. Udaljenost između Pule, Poreča ili Rovinja, kao mjesta polaska do Zagreba iznosi oko 270 kilometara, a neki od autobusa na međužupanijskim linijama voze i dalje od Zagreba. Za autobuse na takvim linijama stajališta su svakih 60, 90 ili 120 minuta, ovisno od relacije između dva najudaljenija zajednička stajališta ili krajnja odredišta. Budući da iz Pule, Poreča ili Rovinja do Pazina autobusi stignu za manje od 60 minuta Pazin sukladno propisima ne može biti stajalište na međužupanijskim linijama.
Pazin nije upisan kao stajalište
Slično kao i Crnčić iz "Autotransa" na pitanje, zašto autobusi za Rijeku i Zagreb koji prolaze istarskim cestovnim ipsilonom ne prolaze kroz Pazin, odgovara i Ivan Križanović predsjednik uprave APP - Autoprometnog poduzeća iz Požege. On kaže kako njihovi autobusi prometuju Istarskim ipsilonom između Rijeke i Pule, ali na dolaze u Pazin jer prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu Pazin nije upisan kao stajalište. Naime, prema pravilniku o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza na međužupanijskim linijama na relaciji dugoj između 51 i 100 kilometara stajališta su svakih 45 minuta, između 101 i 200 kilometara svakih 60 minuta, između 201 i 400 kilometra svakih 90 minuta, a na relaciji dužoj od 400 kilometara svakih 120 minuta. Na taj se način izbjegava da autobusi na dužim relacijama, kolokvijalno rečeno, ne staju kraj svake bandere.
Razumljivo je kako bi i putnici koji iz Pazina kreću put Zagreba ili nekih daljih odredišta ponekad željeli brže stići do svog cilja ponekad ne "spuštajući" se u Rijeku ili zaobilazeći Karlovac, ali nažalost u tom slučaju ne mogu krenuti iz Pazina, već samo gledati za tzv. brzim autobusima koji Istarskim ipsilonom jure prema tunelu Učka ili iz istog smjera voze prema Puli.
Izostanak linije nije hendikep za putnike
To nije nepoznanica za pazinskog gradonačelnika Renata Krulčića koji smatra kako je Pazin s 15 dnevnih linija, koje polaze gotovo svaki sat, dobro povezan s Pulom, Rijekom i Zagrebom. Stoga ne smatra kako je izostanak izravne brze linije Pazin-Zagreb nekakav hendikep za putnike. Za njega je veći problem nedostatak lokalnih linija prema većim selima, susjednim općinama i istarskim gradovima. Drži da bi kvalitetnija i kapacitetima optimalna prometna povezanost na spomenutim relacijama doprinijela većem korištenju javnog prijevoza što bi se pozitivno odrazilo, ponajprije na troškove koji se izdvajaju za gorivo, a potom i na zaštitu okoliša. Krulčić vjeruje kako će se gradnjom novog autobusnog kolodvora u Pazinu početi rješavati i taj problem.
Postojeći pazinski kolodvor uređen je 1983. godine u sklopu uređenja grada za proslavu 1.000 godina Pazina. Nažalost, nikada nije izgrađen do kraja, ali je iz tog vremena ostavio mnoga neriješena pitanja imovinsko pravnih odnosa koja su se zakomplicirala gradnjom obližnjih višekatnica, ili kako Pazinci kažu nebodera. Stoga gradska uprava rješava ta složena pitanja, za koja se Krulčić nada da će u skoro vrijeme napokon biti riješena. Tada će se, kaže, započeti s realizacijom projekta novog autobusnog kolodvora koji će biti opremljen svime što je danas potrebno za moderan autobusni promet. Vjeruje, kako će tada i autobuseri pokazati veće zanimanje za Pazin, pa možda i za uvođenje brzih linija.
Novo prometno rješenje
Uz to novim prometnim rješenjem bolje će se povezati prostor nekadašnje vojarne i grada. Iako u prostorima vojarne djeluje više ustanova i udruga taj dio Pazina još uvijek nije saživio s gradom kaže Krulčić. Uvjeren kako će projektanti iznaći kvalitetno rješenje i taj dio grada urediti kao jedinstvenu cjelinu. "Mislim da su to prioriteti grada, čijom će se realizacijom zasigurno Pazin kvalitetnije prometno povezati s drugim, bližim ili udaljenijim krajevima", zaključuje Krulčić.
Novi kolodvor
Krulčić projekt novog autobusnog kolodvora drži važnim i zbog toga što će se usporeno s njime riješiti pitanje uređenja prometa u ulici Miroslava Bulešića. Stvorit će se izravna veza iz Autobusnog kolodvora na Bulešićevu ulicu, time će se omogućiti sigurnije kretanje djece, učenika osnovne i srednje škole između kolodvora i škola. (Mirjan RIMANIĆ)