Kulturno-povijesna zbirka "Iz ostavštine Slavomira Cerovca", najnovija akvizicija buzetskoga Zavicajnog muzeja, sinoc je, u sklopu rujanskih svecanosti, prvi put predstavljena javnosti. U drevnoj palaci Bigatto, sjedištu buzetskoga muzeja, na sam blagdan sv. Marije Male koji se slavi i kao gradski praznik, izložen je dio vrijedne muzejske ostavštine koju je Grad Buzet, odnosno Pucko otvoreno ucilište "Augustin Vivoda", u svibnju otkupio od vlasnice zbirke, Cerovceve kceri Mire Jasprice.
Na Buzeštini poznat kao Miro Blažincic, Cerovac je bio jedan od utemeljitelja i prvi djelatnik Zavicajnoga muzeja. Prikupljao je muzejsku gradu, a stvarao je i vlastitu zbirku predmeta koje je pronalazio u Buzetu i bližoj okolici.
- Prvi je zbirku pregledao, djelomicno popisao i opisao povjesnicar umjetnosti i arheolog iz Rijeke Berislav Valušek. Višekratnim pregledima, a posebno popisivanjem predmeta radi otkupa, zajedno s djelatnicama Povijesnog muzeja Istre u Puli Katarinom Pocedic i Lanom Skuljan, ustanovili smo da ostavština sadrži devetnaest manjih zbirki ili tematskih cjelina od namještaja, vatrenog oružja i pribora, satova, tabakera, lula, do etnografskih i sakralnih predmeta, slika, privjesaka, knjiga, arheoloških ostataka i predmeta razlicite namjene - sveukupno šestotinjak vecih i više od dvije tisuce manjih predmeta, naglasio je kustos Zavicajnog muzeja Saša Nikolic.
Vecina predmeta, rekao je Nikolic, srednjoeuropske je provenijencije, ali ih ima i iz drugih krajeva, s podrucja Mediterana, Dalekog istoka i Amerike. Kronološki, uz manji broj nešto starijih artefakata i arheološku gradu, predmeti pokrivaju vremenski raspon od kraja XVIII. do sredine XX. stoljeca. Razdoblje je to kada je Buzet zajedno s Istrom jedno krace vrijeme pocetkom XIX. stoljeca bio u sklopu Napoleonove carevine, te se onda nalazio u sastavu Habsburške Monarhije, odnosno Austro-Ugarske, da bi tijekom XX. stoljeca bio u sastavu Kraljevine Italije i jugoslavenske države. (G. CALIC ŠVERKO)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD SUBOTE