Više od 1,6 tona raznog otpada izvukli su ovog tjedna iz šume Ližnjemoro radnici Hrvatskih šuma te komunalnih tvrtki Contrada iz Vodnjana i Komunalca iz Fažane. Zajedničku akciju čišćenja područja koja se prostire između Vodnjanske ceste na istoku i Valbandona na zapadu, organizirala je Šumarija Pula nakon što smo nedavno pisali o ogromnim količinama otpada koje tu, skriveni gustim raslinjem, odlažu nesavjesni pojedinci.
Šuma odbačenog namještaja
Ova velebna šuma više vrsta hrasta nalazi se na području grada Vodnjana, ali su se u koordiniranu akciju s bagerom uključili i Fažanci da bi uz pomoć moćnog stroja izvukli krupni i građevinski otpad. Otpad je odveden vozilom Contrade. Šuma na zapadu završava točno na granici s Fažanom, no administrativna granica nije prepreka Valbandoncima da je koriste kao omiljeno izletište, niti sprječava šporkulje s bilo kojeg područja u ogavnom naumu.
- Da, Hrvatske šume gospodare ovom šumom, ali na Šumariji Pula je uzgoj, zaštita i unaprjeđenje šumskog fonda, dok je otpad segment kojim se trebaju baviti nadležne službe. Ipak, radi se o šumskoj površini i po potrebi ćemo provodit ovakve akcije u suradnji s komunalnim tvrtkama da bi se riješili ovih deponija, rekao nam je Valter Buršić, upravitelj pulske Šumarije na početku akcije.
Starim drvoredom u kojem se ističu cedar, čempres i poneka duglazija stižemo duboko u šumu, do hrpe odbačenog namještaja, koju je u hipu raščistilo osam radnika Šumarije i Contrade. Za ovo smo smeće u reportaži o gomilama otpada na području Ližnjemora iz prosinca ustanovili da se radi o namještaju koji je stradao u srpanjskim poplavama na području Valbandona. Zanimljivo, prije tih nekoliko se mjeseci mogao vidjeti i odbačeni drveni asortiman još uvijek upakiran u plastične vreće. I šumski tehničar Drago Brekalo slaže se da se većina tog drvenog otpada pojavio u šumi nakon katastrofalnih ljetnih padalina i bujica na ovom području.
- Nevjerojatno je gdje su ljudi u stanju baciti otpad. Suludo je toliko napora uložiti da bi se zavukli u šumu i iskrcali smeće, iako je Fažana osigurala kontejnere za otpad tijekom saniranja štete, zaključuju naši sugovornici. Poplave je bilo tih dana i na vodnjanskom području, posebno u Galižani.
Desetljećima zagađivan prostor
- Mi smo odustali od postavljanja kontejnera pa smo išli po kućama i skupljali otpad. I inače nas građani trebaju samo pozvati, pa ako hoće mogu dečkima skuhati kafe, ko ne, ne moraju ni to, mi ćemo krupni otpad odnijeti. Ovako bacati smeće nije način, kaže Roberto Fabro, voditelj grupe za održavanje vodnjanske Contrade.
Kako netko ima srca u prirodu baciti hrpe građevinskog otpada kada nekoliko kilometara dalje otpad Valmarin bez naplate od građana preuzima šutu, beton, cigle… Problem je, kažu sugovornici, što se odvoženje plastike i sličnog smeća na odlagališta naplaćuje. S druge strane već neko vrijeme u šumi nije moguće naći plastične boce ili metal - te se sirovine više ne bacaju, u njima leži novac.
Ližnjemoro je i desetljeće unazad trpjelo brojne deponije, da bi nakon tadašnje akcije čišćenja zavladalo po šumu i šetače jedno ljepše razdoblje. No, i taj je trend kratko potrajao. Ne možemo se oteti dojmu da je ovom posljednjem naletu zagađenja kumovalo asfaltiranje glavnog puta koji povezuje Vodnjansku cestu sa Stancijom Barbo u Valbandonu - sada je, mada tuda prolazi gušći promet nego prije, vrlo lako predvečer projuriti kakvim kamioncinom i na nekom od raskrižja iskrcati građevinski otpad, plastiku, zeleni otpad…
Kroz edukaciju osvijestiti ljude
- Dio otpada je nastao nakon poplava u Valbandonu, a lakši prilaz, puno putova, cesta, prosjeka zaista omogućava pojedincima da se na neodgovarajući način riješe otpada i zagade ovako lijepe predjele. Što možemo napraviti? Kroz edukaciju osvijestiti ljude o potrebi očuvanja čistog i zdravog okoliša. Hrvatske šume inače sudjeluju u edukaciji mladih, kaže Buršić.
Svi se slažemo da tabele, koje upozoravaju na zabranu odlaganja otpada, često proizvedu upravo suprotni efekt.
- Na ulazu u Peroj smo imali tabelu o zabrani ilegalnog odlaganja otpada pa smo s te lokacije posljednji put čak tri dana odvozili smeće, kaže Fabro.
U Ližnjemoru caruje hrast medunac i cer, a ima i hrasta crnike. Mnogi koji su zašli u ovo područje susreli su se i s nekom krupnom divljači, što dovoljno govori o značaju šume. Prateće vrste drveća i grmova, odgovara Buršić, su i bjelograbić, crni jasen, klen i ostale domaće vrste.
- Himalajski cedrovi i čempresi sađeni su uz šumske putove. To su unesene vrste posađene za parkovno uređenje i obogaćenje šume. Da se zaključiti da su sađeni još u vrijeme Austro-Ugarske, s obzirom da su cedrovi pozamašnih dimenzija. Hrvatske šume prorjeđuju šumu u određenom stupnju razvoja i provode sanitarne radove, odnosno uklanjanje suhih stabala. Sve je to u skladu sa smjernicama gospodarenja po programu koje je odobrilo nadležno ministarstvo, zaključuje Buršić. (Zvjezdan STRAHINJA, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)