U publikaciji "Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2015." objavljenoj u srpnju stoji da je tijekom 2015. godine iz Hrvatske odselilo 29.651 osoba. Iz Istarske županije se tijekom lanjske godine iselilo 1.280 stanovnika što je otprilike stanovništvo općine Vižinade, ali se iz inozemstva u Istru doselilo 1.076 žitelja što otprilike odgovara broju stanovnika općine Motovun.
Odlazi i staro i mlado
Od tih 1.280 iseljenih u inozemstvo nešto je malo više muških nego ženskih osoba, a njih 380 čini kontingent mlade radne snage, u dobi od 15 do 35 godina. Ukupno je, što iz inozemstva, što iz drugih hrvatskih županija, u Istarsku županiju lani doseljeno 2.800 stanovnika. Odselilo se 2.410 stanovnika (1.130 u druge hrvatske županije) što, za razliku od svih drugih županija izuzev Grada Zagreba, ipak čini pozitivan godišnji migracijski saldo. Podaci za 2016. godinu bit će objavljeni u srpnju 2017. godine, kazali su nam iz DZS.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom 2015. godine zbog zaposlenja u inozemstvu iz Istarske se županije s "burze rada" odjavilo 46 mladih osoba (od 15 do 35 godina starosti), a tijekom 2016. godine 31 osoba. Dakle u dvije godine iz Istre je u inozemstvo prema podacima HZZ-a otišlo 77 mladih osoba, međutim, to zasigurno nisu kompletni podaci. Najčešće odlaze oni između 25 i 35 godina, a samo je jedan bio u tinejdžerskim godinama do 20 godina starosti. No, ne odlaze samo mladi ljudi, pa se tako tijekom 2015. godine zbog zaposlenja u inozemstvu iz Istarske županije "s burze rada" odjavilo ukupno 119 osoba, od čega njih četvero s više od 60 godina starosti, a tijekom ove godine takvih je 77 osoba.
Opekao se na "zemljake"
- U Kanadu sam stigao u veljači 2014. godine, a posao sam našao za tri dana. Početnicima koji stignu u Kanadu nude se uglavnom poslovi u građevini, skladištima ili McDonaldsu, kaže S. B. koji se u Hrvatskoj besposlen u ranim tridesetima zajedno s prijateljem iz Istre odlučio na put preko "Velike bare". Zarada mu se u Kanadi vrtjela između 1.500 i 2.000 eura, međutim, treba uračunati da je osim većih troškova života morao za skroman smještaj u sobi plaćati od 200 do 400 eura stanarine. Ipak, najviše ga je razočarao izostanak solidarnosti među ljudima s naših prostora zbog čega kaže da se osim starih prijatelja okrenuo druženju s domaćinima.
- Kada sam došao u Kanadu jedna mi je Slavonka rekla zlatno pravilo: druži se s Kanađanima, a ne s Hrvatima i drugima s područja bivše Jugoslavije. I bila je u pravu. Radio sam za jednog našeg, bio je čovjek prema meni, ali nije mi plaćao prekovremene sate što je dužan po kanadskom zakonu o radu. Obećao mi je papire za ostanak u Kanadi, i kad je trebalo pokrenuti postupak za izradu radne dozvole jednostavno mi je dao otkaz, kaže naš sugovornik koji se dvije godine kasnije stoga preselio u Njemačku gdje je plaća znatno manja (od 1.100 do 1.400 eura), a stanarina za sobu skuplja (od 300 do 500 eura). Nada se skorom povratku u Kanadu, jer je Njemačka trenutno za strane radnike "samo blaža verzija Hrvatske".
Brže se napreduje
- U Kanadi sam na drugom poslu svojim radom napredovao do pozicije šefa nakon samo tri mjeseca. U Hrvatskoj sam radio pet godina i nisam se maknuo od početka tj. dna, nastavlja sugovornik dodajući da su Kanađani pomalo smiješni, naivni, ali uvijek voljni pomoći. Našim je ljudima također lakše se snaći u Kanadi, nego Njemačkoj, jer velika većina vrlo dobro priča engleski za razliku od njemačkog jezika. I u Njemačkoj je doživio nepravde od ljudi iz jugoistočne Europe: od obećanih 300 eura za odrađen posao selidbe tvrtke koje nikad nije vidio; kod drugog poslodavca je za obećanu skromnu plaću trebao "rintati" više od 12 sati dnevno; treći im je smještaj četvorice u sobu od desetak četvornih metara naplaćivao 320 eura…
- Ima ih i super, primjerice dvije hrvatske obitelji iz Kanade s kojima sam se družio i odlazio na zabave i roštilje, ali rijetki su tako pošteni. Naši ljudi kad odu u inozemstvo i osjete malo više para doslovce kao da prelaze iz opanaka u cipele, oštar je novopečeni iseljenik koji kaže da je jednom našem iseljeniku pomogao da dođe do potrebne radne dokumentacije, pa mu je ovaj obećao da ga čeka smještaj ako se vrati u Kanadu, što i planira.
Njemačka najpopularnija
Većina mladih iseljenika dobiva informacije i stvara kontakte putem facebook stranica po kojima se ugrubo može zaključiti koja je svjetska destinacija najtraženija. Primjerice facebook grupa "Idemo u svijet-Njemačka" ima čak 82.085 članova, slijedi "Idemo u Irsku" s 32.812, pa "Idemo u Švedsku" s 22.091, zatim "Idemo u Australiju i Novi Zeland" s 18.207, "Idemo u Norvešku" s 14.096, te "Idemo u Kanadu" s 12.495 članova. (Anđelo DAGOSTIN)