Vladin naputak o smanjenju broja zaposlenih u javnim poduzecima i tvrtkama u vecinskom državnom vlasništvu, uprave tih kompanija, kako se cini, shvatile su puno ozbiljnije nego prošlogodišnju naredbu da trošak placa smanje za deset posto.
I dok je rezultat naputka o smanjenju troškova za place bio polovican, jer se dio uprava pravdao kolektivnim ugovorima zbog kojih ne mogu rezati place, na izradi kriterija za smanjenje broja zaposlenih i programu zbrinjavanja viška radnika radi se u svim državnim poduzecima. Uz to, javna poduzeca koja lani nisu smanjila masu za isplatu placa cine to ove godine. Tako je i u tvrtkama kojima upravlja Hrvatski fond za privatizaciju i u javnim poduzecima, pa je 3. maj vec ranije najavio da ce u sljedeca dva mjeseca izraditi program zbrinjavanja viška zaposlenih.
Na istom programu vec rade i u HEP-u. Ta je tvrtka od pocetka godine smanjila broj zaposlenih za 217, a najavljuju da je cilj da u HEP-u ukupno radi 1.360 ljudi, što znaci da ce u sljedecih 12 mjeseci iz HEP-a otici još 510 radnika.
Smanjeni izdaci za place
- Troškovi zbrinjavanja su još u izradi, ali pouzdano znamo da ce biti veci od 150 milijuna kuna, odgovaraju iz HEP-a na naše pitanje koliko ce ih koštati smanjenje broja radnika. Što se tice druge Vladine odluke o smanjenju mase za place za deset posto, iz Elektroprivrede kažu da bi, prema Vladinom zakljucku, trebali na godišnjoj razini smanjiti izdatke za place za 180 milijuna kuna i vjeruju da ce do kraja godine ispuniti taj cilj. U prvom polugodištu ove godine HEP je masu placa smanjio za 70 milijuna kuna.
Hrvatske željeznice, jedno od najvecih državnih poduzeca koje i zapošljava najviše ljudi, takoder provode Vladinu odluku, koja se samo nastavlja na vec zapoceti proces restrukturiranja i zbrinjavanja viška radnika dobrovoljnim odlaskom putem poticajnih otpremnina ili prelaskom u Željeznicki fond.
- Uprave društava u HŽ Holdingu pocetkom ove godine napravile su anketu i zaprimile su oko 1.000 zahtjeva radnika iz pet maticnih društava i 14 ovisnih društava koji su se dobrovoljno izjasnili da bi željeli otici iz sustava uz poticajne otpremnine. Konacnu odluku o odobrenju sporazumnog prestanka ugovora o radu uz isplatu poticajne otpremnine donijet ce uprave društava HŽ Holdinga za svakog radnika koji nije neophodan u procesu rada ili je zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova na svom radnom mjestu, pojasnili su iz HŽ-a, koji je vec ranije smanjio izdatke za place za deset posto.
Dogovor sa sindikatima
Smanjenje troškova za place provedeno je i u Croatia osiguranju, tvrde u toj kompaniji, ciji je Nadzorni odbor nedavno potvrdio i plan o smanjenju broja zaposlenih za pet posto, što je oko 200 ljudi, ali troškovi ce, porucuju iz najveceg hrvatskog osiguravateljskog društva, ovisiti o tome koji od cetiri izradena scenarija ce se provoditi.
Podatke o tome koliki su precizno troškovi zbrinjavanja i koliki je broj radnika koji ce njima biti obuhvaceni, nisu nam dali ni u Plinacrou i Hrvatskoj lutriji, ali isticu da su pripremili planove za provodenje Vladinih mjera, te da su ih dostavili resornim ministarstvima na uvid. U Plinacrou objašnjavaju i to da su u dogovoru sa sindikatima od sijecnja ove godine sredstva potrebna za isplatu placa manja za deset posto.
U Hrvatskoj pošti su smanjenje broja zaposlenih odradili vec u prošloj godini pa je broj radnika s 12,5 tisuca pao na 10.480, a uz to je dvije tisuce djelatnika iz administracije prebaceno u operativni dio poslovanja.
- Udio placa u prihodima tvrtke smanjen je za 12 posto te sada iznosi 64 posto, porucuju iz Hrvatske pošte.