Dio javnosti u BiH nezadovoljan je hrvatskim prijevodom pravne stečevine EU, koji je Hrvatska 2010. dostavila toj zemlji, pa tvrdi kako je "neprimjenjiv". Propuštaju, istodobno, priznati kako je još u vrijeme predaje tih materijala, prije tri godine, bilo jasno kako je riječ o neslužbenim, radnim prijevodima, koji tek imaju proći stručnu recenziju.
Bivša premijerka Jadranka Kosor besmislicama je danas nazvala tvrdnje da se prijevodi europske pravne stečevine koje je za njezina mandata Hrvatska ustupila drugim državama u regiji zbog mnogih pogrešaka ne mogu upotrijebiti kao vjerodostojan dokument, ocjenjujući da bi u tom slučaju Hrvatska teško uspješno završila pregovore.
"Ne želim to posebno komentirati, no minimum logike govori da bi takve teške propuste prije ili poslije uočio netko u Europskoj uniji, a mi smo pregovore završili", rekla je Kosor za Hinu. Podsjetila je i da je Hrvatska na temelju tih prijevoda svoje zakone usklađivala s europskom pravnom stečevinom.
Po pisanju banjolučkih "Nezavisnih novina", Vijeće ministara BiH još je u lipnju 2010. utvrdilo kako ustupljeni prijevodi zbog pogrešaka mogu služiti samo kao pomoć predlagačima pravnih propisa teda se nikako ne mogu upotrebljavati kao vjerodostojan dokument. Nakon analize prijevoda, zaključeno je da službe BiH, ali i one u Srbiji te Crnoj Gori, od 14.812 dokumenata, koje je Hrvatska prevedene predala tim zemljama, njih čak 9221 moraju ponovno prevesti, objavile su "Nezavisne novine". "Pitanje pouzdanosti tih prijevoda postalo je aktualno nakon što je hrvatski tisak početkom tjedna javio da je dio pravne stečevine EU-a koji se odnosi na europski uhidbeni nalog pogrešno preveden na hrvatski jezik", navodi banjolučki list.
Uprava ze europske integracije (DEI) BiH odbacila je u petak neke medijske navode kako je hrvatski prijevod pravne stečevine EU (acquis communautaire), kojega je bivša premijerka Jadranka Kosor uručila vlastima BiH, ocijenila beskorisnim i neuporabljivim ističući kako on može služiti "kao pomoć predlagačima pravnih propisa" u toj zemlji.
U analizi pojedinih dijelova hrvatskog prijevoda acquisa utvrđeni su nedostaci i neujednačenost kvalitete prijevoda, objasnila je glasnogovornica DEI-a Marina Kavaz-Siručić. "Ustupanje dijelova prijevoda acquisa na hrvatski jezik u izjavama Direkcije nikada nije ocijenjeno beskorisnim i neupotrebljivim, jer to jednostavno nije točno", stoji u pisanoj izjavi glasnogovornice Kavaz-Siručić.
Iz Beograda su, pak, danas poručili kako su radni prijevodi pravne stečevine EU-a, koje je Hrvatska ustupila Srbiji 2010. godine, u tom trenutku bili primjer dobre suradnje i važna referenca za svakidašnji rad državnih dužnosnika u procesu eurointegracija iako je Srbija još 2009. utemeljila vlastiti sustav prevođenja.
Podsjećaju da su dokumenti koje su vlasti u Zagrebu ustupile zemljama u regiji bili "radni prijevodi", ali Beogradu "veoma važni" jer su proslijeđeni svima mjerodavnima kako bi ih državni dužnosnici u svakidašnjem radu "imali kao referencu". (Hina)