U rovinjskoj Galeriji "Adris", sinoć je otvorena izložba radova Ive Gattine (Split 1926- Zagreb 1978), na kojoj je predstavljen dio iz bogatog opusa (mahom radova iz privatnih zbirki i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka i Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb)prvog i najradikalnijeg predstavnika informela u nas- Ive Gattine. O autorovom liku i djelu na svečanosti otvorenja govorio povjesničar umjetnosti Igor Zidić, koji je istaknuo da smo ovom umjetniku, koji nikada nije (što pokazuju i njegova djela) ostario, svi ostali dužni.
-Gattinu smo, zasigurno, ostali dužni. O njegovu se djelu raspravljalo i pisalo, no ne i približno onoliko koliko je zaslužio i ne onoliko kako bi njegov udjel u stvaranju hrvatskog poratnog moderniteta iziskivao. Da je tome tako svjedoče barem dvije činjenice. Ni trideset i osam godina poslije njegove smrti nije dočekao sustavnu, iscrpnu monografiju, a ni više od pedeset godina nakon apogeja našeg taš informela nema još ni ozbiljnoga izložbenog ni monografskog pregleda toga pokreta u nas, rekao je na otvorenju Zidić, zahvalivši pri tom vlasnicima i kolekcionarima, kao i dvama Muzejima što su ustupili svoje umjetnine, i na taj način omogućili postav i razgled mini retrospektive Ive Gattine.
Govoreći o umjetniku, Igor Zidić istaknuo je da Gattin i danas, baš kao i jučer (u vrijeme kada nije bio shvaćan, pa ni prihvaćan) djeluje jednako mlado i moderno. Gattin, naime, ne stari i da je danas živ imao bi devedeset godina i srce mladića, smatra Zidić, koji ističe i da je riječ o autoru za čijeg se života njegova djela nisu honorirala, već je kao i kod mnogih, nakon smrti to kapitalizirano.
-Ivo Gattin nije ostario u umjetnosti. Upravo, samo rijetki u tome uspijevaju ostajući zauvijek mladi i kreativni u umjetnosti. Jer, sačuvati mladost ne samo za sebe, već i za cjelokupno društvo neprocjenjiv je dar, kaže Igor Zidić, nastavljajući kako je upravo ta "mladost" autoru dala i snage i poleta da se bori protiv konvencija i bude svoj.
-Ivo Gattin, imao je i to nešto- snagu i talent. Naime, neki se protiv konvencija bore i bez jednog i bez drugog a samo talent dovodi do nečeg dobrog, kaže povjesničar umjetnosti Zidić, nastavivši i da je Gattin autor koji se odupirao i borio protiv formata, pravih kutova i dokazao da slika ne mora biti kvadar, pačetvorina, tondo… Zbog granica u slikarstvu slika ne komunicira s javnosti, parafrazirao je Gattinove misli, Igor Zidić, zaključivši kako je Ivo Gattin bio i ostao vodeći čovjek avangarde koji se nikada nije zaustavio i koji je kroz čitav svoj životni i profesionalni vijek konstantno obnavljao samog sebe.
Inače, izložba slika Ive Gattina, vrhunskog informelista (neformalna umjetnost) u Hrvatskoj, koji će ostati upamćen i zbog eksperimentiranja s novim tehnikama- paljenja, frotažiranja, dekolažiranja, kao i rada s "drugačijim" materijalima- vosak, pijesak, žica, smola može se razgledati do početka studenog. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)