Hrvatska ce tek nakon ulaska u Europsku uniju pokušati zaštititi prošek kao svoj tradicionalni proizvod jer bi inzistiranje na njegovoj zaštiti uoci pristupanja znacilo riskirati nesuglasice s dugogodišnjom zemljom clanicom EU-a, Italijom.
U pregovorima o poljoprivredi Hrvatska je najprije u podrucju vinarstva najavljivala zaštitu prošeka, no, kako neslužbeno doznajemo, od toga se odustalo zbog procjene da cemo kao clanica biti u puno povoljnijoj poziciji da se pokušamo izboriti za zaštitu tog proizvoda.
Sugovornici bliski pregovarackom procesu pojašnjavaju da ce vecina proizvoda zašticenih na nacionalnoj razini dobiti automatsku zaštitu od godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU. U tih godinu dana proizvodaci ce morati ponovno pokrenuti proceduru zaštite, ali ovog puta na razini Unije. Budu li imali dovoljno dokaza da je njihov proizvod jedinstven, zaštitu ce zadržati.
No, moguce je da neki to nece moci dokazati pa ce im zaštita biti ukinuta, a isto je tako moguce da ce Hrvatska zbog nekih proizvoda morati uci u spor s drugim državama clanicama. U slucaju prošeka takav bi se spor, procijenili su pregovaraci, mogao dogoditi vec sad, prije pristupanja, ako bi Hrvatska inzistirala na zaštiti prošeka. Hrvatska strana, naime, ima naznaka da bi se Italija tome usprotivila jer smatra da je prošek isto što i prosecco.
Unatoc tome što naziv zvuci vrlo slicno, naši sugovornici uvjeravaju da se radi o dva sasvim razlicita proizvoda. No, u dokazivanje da je doista tako Hrvatska ce se, po neslužbenim informacijama, upustiti tek kad postane clanica EU-a.
Proizvodac prošeka iz jedne hvarske vinarije s kojim smo razgovarali naveo je niz posebnosti tog vina. Sebastijan Tomic istice tako da se prošek u dalmatinskim krajevima "proizvodi od davnina" i da se taj proces umnogome razlikuje od proizvodnje vina: od kvalitete grožda, koje za prošek mora biti na najvišoj razini, preko procesa proizvodnje, u kojem se radi o znatno višim šecerima, do duljeg cuvanja i zrenja.
- Naši stari su boce s prošekom namijenjene dužem odležavanju zatvarali pcelinjim voskom i na taj ih nacin štitili od isparavanja alkohola i hlapljenja. Takoder, tradicija je u ovim krajevima da se napravi prošek u godini kad se dijete rodi i da se taj isti prošek otvori za vjencanje tog djeteta. Osobno sam probao prošeke stare i više od 50 godina koji su bili odlicno sacuvani, kazao nam je Tomic.
Što se tice prosecca, nije želio ulaziti u detalje, ali napomenuo je da je to "lagano frizzante vino koje, kao i pjenušci, u sebi ima otopljene mjehurice" i da "za razliku od prošeka ne mora biti slatko". (I. FRLAN/Novi list)