Zastupnici gornjeg doma talijanskog parlamenta Senata u cetvrtak su odobrili prijedlog kriznog proracuna vrijedan 33 milijarde eura, cime je taj proracun premijera Marija Montija, kojim bi trece najvece europsko gospodarstvo trebalo vratiti povjerenje tržišta, definitivno stupio na snagu, javile su agencije.
U glasanju o povjerenju vladi, sazvanom da bi se ubrzao postupak potvrde proracuna, Senat je u omjeru 257:41 glasao za proracun.
Paket mjera koji ukljucuje smanjenje javne potrošnje, povecanje poreza i mirovinsku refomu trebao bi preokrenuti trend pada povjerenja tržišta prema Italiji zbog kojeg je cijena posudivanja svježeg novca toj zemlji došla na neodrživu razinu.
- Danas Senat zakljucuje jedan brz, odgovoran i složen posao... na projektu izradenom u krajnjoj hitnosti i zbog kojeg ce se Italija moci visoko uzdignute glave suociti s ozbiljnom europskom krizom, rekao je Monti talijanskim senatorima uoci glasanja.
Predsjednik vlade, imenovan prije samo pet tjedana da bi zemlju izvukao iz krize, rekao je da ce se vlada, nakon što je štednim proracunom udarila na golemi talijanski državni dug, uskoro posvetiti drugom najvecem problemu u zemlji, povecanju gospodarskog rasta koji je cijelo desetljece gotovo stagnirao na stopi od 0,4 posto na godinu.
Ulagaci su u srpnju u središte pozornosti gurnuli upravo ta dva cimbenika, zbog cega su kamate na talijanske državne obveznice skocile u nebo i Italiju pretvorile u najveci europski problem.
Njemacka, kao zemlja s najvecim pojedinacnim doprinosom europskim financijama, inzistirala je upravo na ostvarivanju fiskalne discipline kod zemalja pogodenih dužnickom krizom, iako su ne samo one, vec i brojni ekonomski strucnjaci izrazili strahovanja da ce te mjere, budu li preoštre, uništiti svaku mogucnost gospodarskog rasta.
Monti smatra da ce tržišta u konacnici pozitivno reagirati na talijanske napore te tvrdi da ce ucinke koje ce mjere štednje imati na gospodarski rast amortizirati niže kamatne stope.
I prošlotjedno glasovanje u donjem domu talijanskog parlamenta, i današnje u Senatu, pojazala su da najvažnije politicke snage u Italiji, neovisno o usmjerenju, podupiru Montija i njegovu tehnokratsku vladu jer su svjesne odgovornosti koja leži na njima, iako im pojedine mjere iz proracuna nisu po volji, pri cemu je konzervativnoj opciji upitno povecanje poreza, a lijevom centru smanjenje mirovina.
No i jedni i drugi su svjesni da ne mogu rušiti proracun ako ne žele riskirati potpunu gospodarsku katastrofu zemlje.
Promjene u podrucju tržišta rada Montija tek cekaju, jer je tu još mnogo stvari koje treba usuglasiti izmedu poslodavaca, radnika i sindikata, što se vidjelo u snažnoj sindikalnoj reakciji na ovotjednu izjavu ministrice za socijalnu skrb Else Fornero da bi vlada mogla poduzeti mjere koje bi omogucile lakše davanje otkaza radnicima, nakon cega je priznala da je bilo "naivno" to predložiti bez sveobuhvatnije rasprave.