«Ne treba gajiti iluzije o nastavku korištenja istrorumunjskog, no puno se može napraviti za osjecaj aktualnih govornika prema njihovom jeziku. Novim generacijama, pak, treba omoguciti, cak i ako ne budu govornici, da znaju o svojem porijeklu», ocijenila je dr. Zvjezdana Vrzic, voditeljica trodnevnog znanstvenog skupa Dani vlaškog ili žejanskog jezika koji je u nedjelju zakljucen u Šušnjevici. Simpozij je dio lani zapocetog cetverogodišnjeg projekta ocuvanja ovog jezika, ciji je strucni naziv istrorumunjski, a trenutno ga prema procjenama koristi 200-tinjak govornika, uz one pasivne, koji ga razumiju, ali ne i govore.
- Željela sam da znanstvenici na svom prvom susretu o ovom jeziku dodu medu njegove govornike, od kojih je solidan broj njih bio i u publici. Nešto se, eto, ipak zakuhalo, a i sama cinjenica da smo bili u Šušnjevici te prethodno u Žejanama budi, vjerujem, ponos seljana na njihov jezik. Nadam se da smo zajednicu senzibilizirali te da ce se i ubuduce priredivati kulturni program usporedo sa znanstvenim skupom, rekla je Vrzic.
Ona vec dvadesetak godina živi u Americi - trenutno predaje na New York Universityju, a na istraživanje ju je motiviralo djetinjstvo, price njene bake na vlaškom. Prvog je dana simpozija Vrzic predstavila audio CD te prirucnu knjižicu «Limba de saka zi» sa stotinjak fraza iz svakodnevnog govora, najavivši pritom pokretanje bogate internetske stranice (www.vlaski-zejanski.com), kako kaže, jedinstvene u svijetu, s ciljem približavanja jezika mladima i povezivanju iseljenika diljem svijeta koji su sacuvali lokani govor.