Iako bi pcelarska sezona kalendarski vec trebala biti gotova, a pcele u košnicama ulaziti u tzv. fazu klupka i pripremati se za zimsko mirovanje, zbog neuobicajeno visokih temperatura i izostanka za ovo doba godine uobicajenih mrazova, one su još aktivne. Štoviše, pcelari s terena javljaju da pcele još unose pelud u košnice, a to znaci da su i legla još aktivna.
Predsjednik pazinske pcelarske udruge Lipa Ranko Andelini prenosi nam zabrinutost srednjoistarskih pcelara takvim razvojem situacije, jer bi se moglo dogoditi da pcele pocnu umirati od gladi. Naime, poremecen prirodni ciklus koji je produljio njihovu zimsku aktivnost potice ih na povecanu potrošnju mednih zaliha, koje, strahuje se, nece dostajati za cijelu zimu.
Takav bi epilog kalendarske godine prilicno uzdrmao relativno uspješnu pcelarsku godinu, veli Andelini. Glavni dio sezone protekao je u znaku jako dobre bagremove paše. Navještaj odlicne sezone malo su poremetile kasnije vremenske prilike pa je prinos kestenovog i livadnog meda bio puno manji od uobicajenog. Ove ce godine u Istri biti vrlo malo cistog kestenovog meda, a mjestimicne suše umanjile su i prinos livadnog. Posljedicno, pcele su na tim sušnijim lokacijama smanjile svoja legla, što je pogodovalo intenzivnijem razmnožavanju nametnika varoze, koja se zbog blage klime i dalje nesmetano širi pa ce pcelari najkasnije u prosincu morati poceti sa zaštitnim mjerama, odnosno lijecenjem pcelinjaka.
Biološka lutrija tako je istarskim pcelarima donijela prvo dobitak, a zatim navijestila gubitak. Iako su jesen i zima za njih razdoblja cešceg održavanja edukacijskih programa i predavanja, na košnice ce morati još malo pripaziti. Ova je pcelarska sezona specificna i po još jednom skoro sasvim dovršenom poslu: napokon je izraden katastar pcelara i pcelinjaka i s velikom približnom tocnošcu znamo koliko pcelara i pcela "živi i radi" u Istarskoj županiji.
Osim pcelara uclanjenih u udruge evidentirani su i oni izvan njih, GPS uredajima odredene su tocne lokacije pcelinjaka i popisane baš sve proizvodno aktivne košnice, a ti su podaci sada javno dostupni putem Hrvatskog pcelarskog saveza.Po dosad obradenim informacijama, u Istri djeluju 322 pcelara koji ukupno imaju 11.913 košnica rasporedenih na 481 lokaciji - pcelinjaku. Dvadesetak posto košnica istarskih pcelara mobilno je, pcelari ih tijekom sezone sele na plodnije paše, uglavnom od obale prema unutrašnjosti Istre, ali i na podrucje Gorskog kotara, Like i kvarnerskih otoka.
Uz procjenu da u svakoj aktivnoj košnici živi po 40 tisuca pcela, možemo reci da u cijeloj Istarskoj županiji obitava 480 milijuna tih marljivih i korisnih kukaca. I jedan podatak od ekonomskog znacaja: uz prosjecan prinos od 20 kilograma meda po košnici godišnje, sada možemo tvrditi da se u Istri u jednoj godini proizvede 240 tona meda, a njegova je ukupna (teoretska) vrijednost, uz prosjecnu veleprodajnu cijenu od 17 do 20 kuna za kilogram, oko 4,8 milijuna kuna. Procjenjuje se da je još izmedu pet i deset posto pcelara ostalo nepopisano pa istarske pcelarske udruge pozivaju sve koji nisu evidentirani da im se jave, makar imali samo jednu košnicu.