Sezonsko zapošljavanje napokon je pocelo. Svjedoce tome najnoviji podaci pulske podrucne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojima su poslodavci prošlog mjeseca prijavili 1.451 slobodno radno mjesto. To je, vjerovali ili ne, za cak 485 posto (1.152 slobodna radna mjesta) više nego u sijecnju, ali i za 67 posto više nego u veljaci 2009. godine.
Najviše se radnika tražilo na sezonskim poslovima u turizmu, ugostiteljstvu i srodnim granama. Tako se najviše poslova nudilo u djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane - cak 861, dok su se u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije tražila 202 radnika. U preradivackoj industriji tražila su se 92, u obrazovanju 61, a u strucnim, znanstvenim, administrativnim i pomocnim uslužnim djelatnostima njih 50-ak. U veljaci su se tražila i 42 gradevinara.
Prema aktualnoj ponudi na stranicama zavoda u Istri se trenutno posao nudi za 279 radnika - 152 ugostitelja i radnika u turizmu, 25 trgovaca i promotora, 16 ekonomista, pravnika i administrativnih radnika… Najtraženija zanimanja su konobari, kuhari, prodavaci, kuhinjski radnici i cistacice.
No, unatoc tome što su se sezonci vec poceli naveliko tražiti, registrirana nezaposlenost u veljaci je i dalje rasla i to za šest posto. Pulska podrucna služba evidentirala je tako krajem prošlog mjeseca 10.233 nezaposlene osobe. U odnosu na isto razdoblje protekle godine broj evidentiranih nezaposlenih bio je veci za cak 34,5 posto. Pretocimo li postotke u brojke radi se o 2.643 nezaposlena Istranina više.
Tijekom veljace na biro su stigle 1.334 novoprijavljene nezaposlene osobe, što je za 7,6 posto više nego u veljaci prošle godine. Njih 90 posto ima prethodno radno iskustvo, a za cak 65 posto novoprijavljenih (791 osobu) razlog prestanka radnog odnosa bio je istek rada na odredeno vrijeme ili istek rada na sezonskim poslovima. Za 28 posto razlog prestanka radnog odnosa je poslovno uvjetovani otkaz zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga. Sedam osoba otkaz je dobilo zbog prestanka rada poduzeca ili poslodavca kod kojeg su bile zaposlene.
Gledajuci po istarskim ispostavama zavoda, u njih šest nezaposlenost je rasla - u Porecu za 14, Umagu 11, Rovinju devet, Buzetu osam, Pazinu pet te Puli za cetiri posto. Jedino se u Labinu nezaposlenost smanjila, no tek za minornih 0,6 posto.
Medu nezaposlenima i dalje prevladavaju žene (59 posto). Najviše evidentiranih nezaposlenih (27 posto) je u dobi od 45 do 54 godine. Više od 55 godina ima gotovo 12 posto evidentiranih nezaposlenih. Porazno je da je cak 26 posto osoba bez posla u dobi od 25 do 34 godine. (Borka PETROVIC)
U veljaci zaposlena 351 osoba
Tijekom veljace putem zavoda zaposlena je 351 nezaposlena osoba. To
je za 103 osobe odnosno 41,5 posto više nego u proteklom mjesecu. Njih
92 posto zaposlilo se tek na odredeno vrijeme. Najviše radnika, njih 95,
posao je pronašlo u hotelima i restoranima. U preradivackoj industriji i
obrazovanju posao su pronašle 53 osobe, njih 47 zaposlilo se u
trgovini, dok je 26 nezaposlenih posao pronašlo u gradevinarstvu.
Radom iz krize - Agrokor traži radnike i u Istri
Pokušaju prevladavanja aktualne krize prikljucio se nedavno Agrokor
koji ce na tri mjeseca zaposliti od 700 do tisucu mladih pripravnika te
time dati svoj doprinos smanjenju nezaposlenosti.
U Istarskoj županiji, prema natjecaju koji je u srijedu objavljen u novinama, ovo poduzece traži prodavace, mesare, cvjecare.
U Puli, Porecu i Rovinju traže se i vozaci, radnici u skladištu. U
Porecu se traži unapredivac prodaje i magistar strojarstva,
elektrotehnike, biljnih znanosti, komercijalist te radnici u
proizvodnji. Natjecaj je otvoren pet dana od objave.
Hrvatska na zacelju Europe po zapošljavanju starijih
Hrvatska je na europskom zacelju po zapošljavanju starijih radnika u
dobi od 55 do 64 godine, a zemlje EU-a uspjele su produžiti njihov
radni vijek i postici cilj o 50-postotnOJ zaposlenosti te skupine, rekao
je mr. Teo Matkovic s Pravnog fakulteta u Zagrebu na okruglom stolu u cetvrtak.
U zemljama EU-a je od 2000. do 2009. zaposlenost
starijih od 55 godina porasla s 39,7 na 49,1 posto te gotovo dosegnula
svoj cilj, kazao je Matkovic na skupu "Analiza mirovinskog sustava"
posvecenu vezi tržišta rada i mirovinskog sustava.
U Hrvatskoj udio starijih radnika stalno raste u ukupnom radno
aktivnom stanovništvu pa je 2008. bio 18 posto, a strucnjaci procjenjuju
da ce do 2040. biti 24 posto, naveo je Matkovic.
Stoga je nužno, smatra, razmotriti nacine za poboljšanje njihove
zapošljivosti jer je i istraživanje provedeno medu tom populacijom
pokazalo da bi 50 posto njih, koji su ostali bez posla, ponovno radilo
kad bi to moglo.
Istraživanje je pokazalo i da su žene iznad 55 godina rijetko
zastupljene na tržištu rada te da najviše rade osobe s visokom strucnom
spremom iako su one u populaciji starijih radnika manjina.
Hrvatska je znacajka da su stariji radnici u opcoj nezaposlenosti u
manjini, ali kad jednom izgube posao, više ga ne mogu naci. (H)