Vlasti su donijele novu statističku podjelu Hrvatske na dvije regije - kontinentalnu (14 županija) s 2,8 milijuna stanovnika i jadransku Hrvatsku (sedam županija) s 1,4 milijuna stanovnika, što pravdaju što boljom apsorpcijom sredstava iz EU-fondova.
Ova je "podjela" Lijepe naše dobila pozitivnu ocjenu u EU-u pa primjena počinje 1. srpnja 2013., dok će naš zavod za statistiku od početka 2013. pratiti pokazatelje razvoja po toj novoj podjeli. Sredstva se iz Europe mogu "vući" sve dok se ne postigne prosjek BDP-a EU-a, dok se već kod dostizanja 75 posto prosjeka sredstva rapidno smanjuju.
Zbog razvijenosti Zagreba u kontinentalnoj Hrvatskoj je BDP 63,4 posto, dok je jadranska Hrvatska nerazvijenija s BDP-om od 60,2 posto iako tu spadaju i neki najrazvijeniji dijelovi zemlje poput Istre posebno njenog zapadnog turističkog dijela te Kvarnera.
Podjela na dvije regije dala je mogućnost i Zagrebu da uskoči u podjelu EU-kolača jer mu je prosjek BDP-a sa 125 pao na 75 posto prosjeka BDP-a u EU-u. Ali njegovo je "pripajanje" podiglo prosjek razvijenosti kontinentalne Hrvatske za 30 posto zbog čega je Slavonija na nogama. U Slavoniji i Baranji pribojavaju se da će za njih ostati manje novca, ali i da će biti problem iznaći udio za sufinanciranje projekata koji se kreće od 15 do 25 posto.
Mjestom Istarske županije u jadranskoj Hrvatskoj Oriano Otočan, županijski pročelnik za međunarodnu suradnju i europske integracije, je zadovoljan. - To nam odgovara. Iako smo jedan od najrazvijenijih dijelova Hrvatske, tako ćemo duže biti ispod 75 posto prosjeka BDP-a Europske unije, što znači i više sredstava iz fondova, objašnjava Otočan.
Na pitanje o spremnosti Istre, što se tiče projekata i kadrova, za apliciranje za sredstva strukturnih fondova, Otočan veli da već ima 50-ak educiranih osoba od kojih 30-ak u tijelima Županije dok su ostali u jedinicama lokalne samouprave. U tijeku je i edukacija 40-ak osoba iz javnog i privatnog sektora u suradnji Istarske županije i Zaklade za razvoj civilnog društva.
Otočan naglašava i da ima projekata koji su spremni ili se s pripremama daleko odmaklo. Ovih su dana u Ministarstvo regionalnog razvoja poslali projekte vezane za lučke uprave u Rapcu, Puli i Poreču vrijedne čak 30 milijuna eura.
Pred traženjem građevinske dozvole je rekonstrukcija Završja, a Otočan spominje i projekt podzemnog grada u Labinu i centra za edukaciju turističkih kadrova u Rovinju. Inače, u Istri je do sada iz raznih međunarodnih sredstava i fondova za preko 180 realiziranih projekata ili odobrenih za financiranje uloženo više od 45 milijuna eura.
- Ne slažemo se s podjelom na dvije statističke regije. To znači da manje razvijene regije gube, veli Nansi Tireli o stavu Hrvatskih laburista. Za Istru kaže da tom podjelom neće gubiti, ali smatra i da nije dobro pripremljena za privlačenje novca iz strukturnih fondova EU-a.
Građani Istre nemaju informacija o projektima koji se pripremaju. U državi bi se moralo već znati u koje se programe planira ulagati u 2013. kako bi se sredstva za sufinanciranje mogla planirati u proračunima općina, gradova i županija.
- Država nije afirmirala nacionalne sektorske projekte, veli Tireli koja smatra da bi komunikacija trebala ići s terena, gdje bi se detektirali problemi, preko županija koje bi dale inpute ministarstvima. "Mi ne planiramo i to će biti velik problem", tvrdi Tireli.
Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja kaže da su u ovakvoj podjeli Hrvatske važne emocije, a vrlo značajan je i lokalpatriotizam koji se ne može ignorirati.
- Nije bilo argumentiranog dijaloga o tome što nam ta podjela uzima, a što donosi, tvrdi Hrelja. Kao jednu od prednosti navodi mogućnost sudjelovanja u projektima EU-a gdje su male regije imale zatvorena vrata. "Same statističke regije nam ne škode, ali drugi korak je dvojben", veli Hrelja pri čemu misli na novo administrativno uređenje Hrvatske. (Piše Selvina BENIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU