Više od dvije trećine muškaraca i gotovo polovica žena u Hrvatskoj pokušalo je barem jednom preoteti tuđeg partnera, a u tome ih je 87 posto bilo barem donekle uspješno.
Nisu to fantazmi iz spletkarskih sapunica, nego djelić rezultata znanstvenih istraživanja koja su proveli psiholozi s filozofskih fakulteta iz Osijeka i Rijeke - Petra Grundler, Igor Kardum i Jasna Hudek-Knežević.
Istraživanje je provedeno anonimno među 819 studenata sveučilišta u Osijeku i Rijeci, prošlo je recenzije i objavljeno je u nedavnom broju međunarodno indeksiranog časopisa "Društvena istraživanja".
Premda se odnose na studente prosječne starosti oko 20,5 godina i mogu donekle odstupati od cjeline, autori kažu da rezultati ukazuju na univerzalno ponašanje objašnjeno evolucijskim teorijama i zapravo potvrđuju podatke poznate otprije u svijetu.
I Asmir Gračanin, psiholog sa Sveučilišta u Rijeci, tvrdi da su navedeni podaci prilično reprezentativni iako nikad potpuno, no psiholog Mislav Stjepan Žebec s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu iznosi niz metodoloških zamjerki, ponajprije da je studentski uzrast loš reprezentant populacije muškaraca i žena, te da je rizično samo na temelju toga istraživanja zaključivati o seksualnim ponašanjima Hrvata.
Prema literaturi na koju se pozivaju autori, ponašanje je povezano s evolucijom u kojoj je preotimanje jedna iz niza strategija za povećanje vlastite reproduktivne uspješnosti. Muškarci su skloniji preotimanju većega broja partnerica za kratkotrajne veze jer im takvo ponašanje osigurava reproduktivni uspjeh bez većeg ulaganja u potomstvo, dok su žene motivirane brzim stjecanjem resursa, budući da muškarci više ulažu u žene na početku veze.
Istraživanja u suvremenim zapadnim društvima pokazuju da se izvanbračne nevjere kao jedan od oblika preotimanja partnera javljaju u 20-50 posto brakova, te se procjenjuje da čak i do 10 posto potomstva nisu biološka djeca zakonitih očeva.
Žebec, međutim, napominje da je evolucijska teorija koju su autori koristili kao okvir samo jedna od više psihologijskih teorija koje objašnjavaju čovjekovo ponašanje, a k tome nije niti dominantna.
Ispitivanje toga problema znatno otežava izrazita socijalna nepoželjnost preotimanja, praćena nasiljem zbog osvete, socijalnim odbacivanjem, ljubomorom, prekidom veza ili razvodom, ističu stručnjaci.
No, i bez toga, istraživanja seksualnih ponašanja Hrvata još su malobrojna, a i takva rijetko dospiju u medije. U javnosti su znatno prisutnija stajališta udruga koje se protive tzv. četvrtom modulu zdravstvenog odgoja, o kojem je javna rasprava upravo završila. Te udruge odrješito zagovaraju vjernost jednom partneru, seksualnu apstinenciju prije braka i "prokreativni seks", u čijim je temeljima "naravni zakon".
Seks prije braka uobičajen je za ljudsku prirodu jer je brak relativno nova tekovina, ističe Asmir Gračanin i napominje: "Ako je nešto prirodno, ne znači automatski da je i dobro, i argumenti prirodnosti previše ne vrijede za ozbiljna znanstvenika. Npr., prirodno je da čovjek premine uslijed iznimno visoke temperature ali to ipak nije dobro tj. poželjno". (I. LUČIĆ/Hina)