Hrvatska i dalje nije poduzetnička zemlja, poduzeća se nerijetko otvaraju iz nužde, a ne iz prepoznate prilike, dok sami poduzetnici uživaju nizak društveni status, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju rezultata međunarodnog istraživanja Global Entrepreneurship Monitor (GEM) pod nazivom "Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom?".
Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić kazao je kako poduzetništvo u Hrvatskoj nije prihvaćeno, barem ne u mjeri u kojoj bi bilo poticajno za stvaranje novih tvrtki.
"U poduzetništvo uglavnom ulazimo iz nužde, kada ostanemo bez posla i kada nam je ugrožena egzistencija. Vani je poduzetništvo prihvaćeno, kod nas se tretira kao negativna pojava, kao polukriminal. Problematično je kad se nove tvrtke ne pojavljuju onom dinamikom koja osigurava zapošljavanje i boljitak za nacionalnu ekonomiju. Treba početi educirati hrvatsku javnost da bez poduzetništva nema zdrave ekonomije i blagostanja koje priželjkujemo", kazao je Mudrinić na predstavljanju rezultata GEM istraživanja.
GEM je najveće međunarodno istraživanja kojim se godišnje prati povezanost ekonomskog razvoja zemlje i razine poduzetničke aktivnosti. Hrvatska u tom istraživanju, temeljenom na anketnom upitniku za 2000 ljudi, sudjeluje od 2002. godine. Lani je istraživanje provedeno u 62 zemlje svijeta, koje pokrivaju 85 posto svjetskog BDP-a.
Voditeljica GEM-ovog tima za Hrvatsku, profesorica osječkog Pravnog fakulteta Slavica Singer istaknula je kako je i posljednje istraživanje pokazalo da u nizu parametara kaskamo za razvijenom Europom.
Tako je po percepciji o prilikama za poduzetničku aktivaciju hrvatski rezultat 22,3 posto, dok je prosjek na razini EU 34,8 posto.
S druge strane, više od ostalih Europljana vjerujemo u svoje sposobnosti pa 47,5 posto hrvatskih ispitanika vjeruje u svoje sposobnosti, za razliku od EU prosjeka koji je 42,5 posto.
Vezano uz poduzetničke namjere 20,9 posto hrvatskih ispitanika ima neku poduzetničku namjeru, dok je EU prosjek 15,1 posto.
Nažalost, reći će Singer, kod nas su poduzetničke namjere, a što nas razlikuje od dobrog djela Europe, vezane uz nuždu, gubitak posla i slično, a ne zbog prepoznavanja prave poslovne prilike.
Konkretno, otprilike polovica novih poduzetnika pokreće neki biznis zbog uočene dobre poslovne prilike, a ostala polovica to napravi iz očaja.
"Talac smo poduzetničkih pothvata pokrenutih iz nužde", kazala je Singer.
S Europom dijelimo sličan strah od poslovnog promašaja, no kod nas, za razliku od ostatka svijeta, poduzetnici nemaju visok status u društvu.
Naime 42 posto hrvatskih ispitanika smatra da poduzetnici imaju visok društveni status, dok je prosjek EU-a 66 posto.
S druge strane, ovdašnja su poduzeća dobro tehnološki opremljena, bolje od prosjeka EU, ali unatoč dobroj opremljenosti imamo premalo novih proizvoda i premali izvoz.
"Trebaju nam hitne i radikalne promjene. Po stavu prema poduzetnicima Hrvatska je posljednje tri godine zadnja u Europi", kazala je Singer, dodavši da je kod nas premalo novih poslovnih pothvata, da imamo nizak motivacijski indeks i premalo rastućih poduzeća.
Požalila se i na loš odnos medija prema poduzetnicima.
"Nepoduzetnička smo zemlja po mnogo elemenata. Od 11 elemenata poduzetničkog eko sistema, Hrvatska je na zadnjem mjestu u Europi po pet elemenata. Najveći problem je regulatorni okvir, a neshvatljivo je da niti jedna vlada nije koristila naše dokaze o problemu regulatorne okoline", naglasila je Singer, koja želi da se istraživanje GEM-a koristi za oblikovanje politika temeljenih na činjenicama a ne na pretpostavkama. (Hina)
Po njenim riječima, nepoduzetnička smo zemlja i zato jer nam obrazovanje ne doprinosi stvaranju poduzetničkih kompetencija, odnosno jer nemamo adekvatan transfer znanja u poslovni sektor.
Isto tako, za uspješnim državama zaostajemo i zbog premalo novih proizvoda, iako smo po ulaganjima u tehnologiju, ponovila je više puta, bolji od EU prosjeka. "Nažalost, konkurentnost se ne postiže tehnologijom već novim proizvodima", kaže Singer.