Istraživanje: Hrvati češće kuhaju i odlaze u prirodu

Hrvati u odnosu na druge regiji češće odlaze u prirodu (N. LAZAREVIĆ)
Hrvati u odnosu na druge regiji češće odlaze u prirodu (N. LAZAREVIĆ)

Usprkos značajnim ekonomskim razlikama u regiji, potrošači u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji očekuju isto od tvrtki odnosno proizvođača - prvenstveno poštenje i transparentnost, da stoje iza svojih obećanja. Potrošačima je dalje bitna sigurnost, žele biti sigurni u proizvod koji unose u svoj dom, a onda na red dolazi udobnost pa biraju usluge i proizvode koji im štede i vrijeme i novac i trud.

Čulo se to na regionalnoj konferenciji agencije GfK u Beogradu, na kojoj su predstavljeni rezultati različitih istraživanja provedenih na ciljnoj skupini građana u dobi od 25 do 49 godina u osam zemalja Adriatic regije, gdje živi 24,6 milijuna ljudi koji. Iako je udio hipermarketa u ukupnoj potrošnji u Hrvatskoj 27 posto, u BiH 22 posto, u Srbiji svega šest posto, dok se u Makedoniji lani tek otvorio prvi, kupci u dobi od 25 do 49 godina u regiji imaju iste razloge odabira trgovine koju najčešće posjećuju: najvažnija im je blizina, slijede cijene, asortiman proizvoda te odnos cijene i kvalitete. Pri kupovini hrane svi najviše vjeruju domaćim proizvođačima, za kozmetičke proizvode važno im je da dolaze iz Zapadne Europe, dok su pri izboru proizvoda za kućanstvo najvećim dijelom vođeni promocijama te ih kupuju u specijaliziranim trgovinama.

Kada kupuju neki proizvod pripadnici skupine o kojoj govorimo najviše vjeruju prijateljima odnosno obitelji (58 posto), slijede TV reklame kojima su manje skloni Slovenci, ali zato više od ostatka regije prate osvrte na internetu. Regiji je zajedničko i to što njeni žitelji vole izlaziti u kafiće i barove (47 posto), Hrvati nešto češće kuhaju i odlaze u prirodu, Srbi i Makedonci, za razliku od Slovenaca, manje vode računa o vježbanju da bi bili "fit".

Internet u regiji koristi 83 posto građana u dobi od 25 do 49 godina, i to u prosjeku 2,4 sata dnevno. Na Facebooku ih je 68 posto, ali aktivnih samo 18 posto. Barem jednom u tri mjeseca 23 posto ih kupi nešto preko interneta, jer je većini još uvijek draži "osobni" kontakt s proizvodom, da ga vide i dodirnu. (D. PALIBRK)


Podijeli: Facebook Twiter