Koncem kolovoza, od 27. do 31. dogoditi će se peti po redu Audioart festival - festival koji povezuje stvaraoce na području eksperimentalne i improvizirane glazbe, audiovizualnih instalacija i performansa, sound arta i field recordinga. Festival će se održati u Puli, u prostorima umjetničke galerije Makina i Muzeja suvremene umjetnosti Istre, a posljednji dan gostovat će u Zagrebu, gdje će se nastup sudionika dogoditi u Zagrebačkom plesnom centru.
Pokretač i organizator ovog, za naš kontekst još uvijek nedovoljno poznatog festivala, je muzikolog i glazbenik Alen Sinkauz, koji više od desetljeća djeluje unutar benda East Rodeo, intenzivno sklada glazbu za potrebe kazališnih predstava i za Treći program hrvatskog radija, a posljednje dvije godine, zajedno s još nekoliko umjetnika, svira u audiovizualnom projektu "Day of the year", koji bilježi uspješna gostovanja u SAD-u i Japanu.
Na Audioart festivalu publiku očekuju audiovizualni koncerti, projekti i suradnje posvećene eksperimentalnoj glazbi, koja ravnopravno surađuje sa scensko-likovnim medijima i novim tehnologijama. Radi se o kombinaciji elektroakustike i suvremenih glazbenih žanrova, koji ne isključuju jazz, noise, post rock ili improviziranu glazbu, s vizualnom ekspresivnošću određenih umjetničkih radova. Organizator naglašava da je ponekad riječ o projektima koji su čisto glazbeni, a ponekad neki od projekata imaju naglašeniji vizualni element.
- Vrsta izraza kojega promovira Audioart festival kod nas je još uvijek neka vrsta egzotike, puno ljudi ne zna što je to audio art…
- To je nešto što je, mislim, usađeno u samoj europskoj kulturi dvadesetog stoljeća. Ako se vratimo unazad sto godina, vidjet ćemo da su, primjerice, Schönberg i Kandinsky zajedno stvarali nekakvu "totalnu operu", ona se zvala "Yellow sound", žuti zvuk. Jednostavno, počeli su se sklapati elementi vizualne glazbe. Može li glazba biti vizualna ili ne? - to se pitanje postavljalo u nekakvim počecima. Naravno da se to dalje razvijalo tijekom cijelog dvadesetog stoljeća, kada su razni kompozitori nove glazbe kao što su John Cage, Luciano Berio, Luigi Nono, Bruno Maderna, Stockhausen, počeli eksperimentirati s novim medijima.
Mislim da je to počelo mijenjati cijelu priču o zvuku i da se u tim momentima počeo razvijati smjer kojeg volim zvati - organizacija zvuka. To pretpostavlja takav pristup kompoziciji da se zvukovi jednostavno organiziraju, a ti zvukovi mogu biti razne prirode. Mogu biti "field recording", zvukovi koji su snimljeni u nekom prostoru, u kombinaciji s, na primjer, klasičnim instrumentima, ima tu zapravo jako puno kombinacija.
Audio art je u biti nekonvencionalni pristup glazbi, ali je s druge strane konvencionalan, jer je posve normalno za jednog suvremenog umjetnika koji se bavi zvukom, da on uključuje sve moguće medije koji su mu interesantni. Danas, uz toliko mnogo mogućnosti, od najnovijih softwera koji se bave zvukom ili slikom, ili nekim sinergijskim pristupom u samoj kompoziciji zvuka i slike, to bi zapravo bio audio art.
- U programu vašeg festivala ima raznih primjera audio arta, raznih mogućnosti…
- Vrlo je otvorena žanrovska lepeza, radi se o improviziranoj glazbi, s nekom čudnom kombinacijom instrumenata. Ima tu ljudi koji su akademski obrazovani, a i onih koji su samouki. I taj spoj, susret tih ljudi, proizvest će nešto što je neočekivano. U tom smislu je to improvizacija, jer je glazbeni rezultat toga što će se dogoditi kompletno neizvjestan.
- Ove godine fokus festivala je specifičan…
- Da, ove godine fokus je na susretu austrijskih glazbenika i hrvatskih. Ima puno glazbenika iz Graza i Štajerske, tamo je jako dobra klasična akademija, poznata je i jazz akademija u Grazu. Upoznao sam te ljude, imao sam priliku sa svima njima svirati dok sam boravio u Grazu prošle godine, i dogovorili smo susret za Audioart u Puli. Po meni jako je uzbudljivo to što će tih sedamnaest glazbenika, i naših dvanaest, prvi puta nastupiti zajedno, u mješovitim ansamblima, a na koncu ćemo zatvoriti festival s velikim "big intro" bendom, gdje ćemo svi zajedno biti na pozornici. (Tatjana GROMAČA VADANJEL)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU