"Istranin u Rimu", što je dopunjeno drugo izdanje knjige "Italija - naš najveci i najmocniji susjed" autora Drage Kraljevica, prvog hrvatskog veleposlanika Istrijana u Italiji, kako je napisano u podnaslovu knjige, u srijedu je predstavljen u sjedištu Istarske županije.
Dokumentaristicko i pedagoško
- Rijec je o svojevrsnom kompendiju talijansko-hrvatskih odnosa kroz povijest od ujedinjena Italije do danas, s naglaskom na razdoblje od 2001. do 2005. godine, u vrijeme kada je Drago Kraljevic obnašao mandat veleposlanika u Rimu, rekao je Franjo Butorac u ime Naklade Kvarner.
Kako je na poledini knjige napisao Milan Rakovac, "zbog svoje iznimne pedagogicne crte, školski sustav morao bi je uvesti u nastavni program".
U sedam poglavlja knjiga donosi specificnosti talijanske politicke scene, poput Silvija Berlusconija i berluskonizma, kao i svu problematiku bilateralnih odnosa s Hrvatskom gdje se osim o gospodarskoj suradnji, pravima manjina, ZERP-u ili egzodusima, govori i o projektu Umberta Bossija u turistickom naselju u Savudriji ili pak o pisanju talijanskih medija o slucaju Ante Gotovine.
Knjiga donosi i kronologiju jadranskih dogadaja i odnosa te u potpunosti novi dio knjige nazvan "umjesto zakljucka, post scriptum", u kojem se bivši veleposlanik osvrce na najnovije promjene u susjednoj i našoj zemlji.
Berluskonizam u Hrvatskoj
- Berluskonizam, pojam koji je prvi upotrijebio talijanski politicar Fausto Bertinotti, nije karakteristican samo za Italiju, vec postoji i u Hrvatskoj, samo se tako ne zove. Hrvatsko-talijanski odnosi su kratkog vijeka kada se promatraju kroz državne odnose, no veza zapravo datira od šestog stoljeca. Italija je naš najveci trgovinski partner, kontroliraju naše najvece banke i financijski su dominantni na hrvatskom tržištu, kazao je Kraljevic koji se zbog privatnih razloga povukao iz politike i diplomacije.
Kraljevic, koji je roden i živi u Bujama, svojevremeno je bio predsjednik Komisije SDP-a Hrvatske za medunarodnu suradnju, a njegovim poznavanjem Italije, njene povijesti i politicke situacije bio je zapanjen i tadašnji predsjednik Italije Carlo Azeglio Ciampi. Tome svjedoci i "diplomatski incident", kada je zbog neplanirano dugog razgovora s predsjednikom kod predaje vjerodajnica bilo potrebno mijenjati protokol.