Slažete li se da se u napuštene pulske vojarne smjeste izbjeglice ako se i Hrvatska, poput Makedonije i Srbije, susretne s valom izbjeglica koje iz Afganistana i Sirije traže priliku za život u zapadnoj Europi? Upitali smo to osobe iz javnog života Istre, od političara, kulturnjaka, sportaša do gospodarstvenika. Većina sugovornika je rekla da izbjeglicama treba pomoći i pružiti im smještaj, ako za to bude potrebe. Ne smeta im da ih se smjesti na pulski Muzil ili negdje drugdje u Istru, a većina kaže da ne dijeli mišljenje s IDS-om koji se prošlog tjedna pismeno drugačije očitovao o tome. Iz dopisa čelnika vodeće političke stranke u Istri moglo se iščitati kako nemaju ništa protiv da se ljudima pomogne, ali da bi izbjeglice ipak trebalo smjestiti negdje van Istre jer da pulske vojarne nisu adekvatno mjesto za prihvat izbjeglica, a ujedno predstavljaju i ogroman investicijski potencijal.
Je li se Pula promijenila?
Pulski kulturni djelatnik Branko Sušac kaže da o ovoj temi želi govoriti kao građanin Pule i Istre. Veli da je šokiran i pogođen negativnom reakcijom dijela sugrađana na mogućnost da se u Puli zbrinu izbjeglice.
- To više nije Pula koju poznajem. Ni sam ne znam kada su se Puljani toliko promijenili i postali toliko sebični i pitam se gdje im je nestala ljudskost. Svijet je previše malen da jedni drugima ne bi pomogli. Stoga, sada je vrijeme da se Pula i Istra vrate svojoj plemenitosti, a koju su pokazali i prije nekoliko godina na manifestaciji protiv fašizma, poručio je Sušac.
Dodao je kako je imao prilike boraviti u arapskim zemljama te upoznati nekoliko Sirijaca za koje kaže da su kulturni i ljubazni, a Sirija je jedno od kolijevki civilizacije. Najavio je da ukoliko bude mogao da će primiti nekog Sirijca u svom domu.
Razmišljanje potpuno drugačije od Branka Sušca uputio nam je glazbenik Edi Maružin koji upozorava da niti znamo tko nam dolazi, niti znamo zašto, niti kakve su im namjere.
- Ne znamo koje su prave informacije, ostale su nam samo medijske špekulacije i gomila ljudi pred vratima. Potrebitima treba dati jesti i piti, to nam zapovijeda savjest, moral, sam Bog. No, ovo što se događa prelazi granice normalnog razmišljanja i normalnih zbivanja. Ovo može postati tiha okupacija, promjena demografsko-vjerske slike ovih prostora. Najbolje bi bilo kad bismo im mogli pomoći da ostanu tamo gdje jesu. Ne znam kako. Zašto ne bježe susjedima, bližima, bogatijima od nas, a istog vjerskog opredjeljenja? U svakom slučaju smatram da im se mora pokušati pomoći, ali morali bi ostati izolirani po kampovima, sabirnim centrima... I po poboljšanju prilika u njihovoj domovini, vratiti ih nazad. Ponavljam, sve ovo gledam i govorim u skladu s ovom situacijom. Dakle, ne priča se o nekoliko desetina ili stotina "clandestina", već o najvećoj migraciji od Drugog svjetskog rata, jednoj nadasve ozbiljnoj situaciji. Z drugega kraja... ča ja znan, neka nan dojdu popraviti malo racu, forši je vrime, ionako smo svi u k...u!, zaključuje svoje intrigantno razmišljanje čelni čovjek Gustafa.
EU je kriva za izbjeglice
Andrej Bader kaže da je načelno za pomoć tim ljudima i za njihov prihvat, ali se pita zašto u njihovim redovima ima mnogo radno sposobnih muškaraca, a malo starijih muškaraca i žena.
- Bilo bi dobro postaviti na širem planu pitanje koji su to ljudi koji odlaze, mišljenja je Bader koji smatra da je ovdje riječ o opravdanim, a ne ksenofobičnim pitanjima. Drži da je problem krenuo iz Francuske i Italije koje su zbog svojih ekonomskih interesa srušile Gadafija te da su morale znati da će zbog toga doći do izbjegličke krize.
- Europa je trebala biti spremna za takvu krizu, kada ju je sama prouzročila. Pitanje je svrsishodnosti UNHCR-a koja se pretvorila u nesposobnu parodiju onoga što je trebala biti, zaključuje pulski književnik poznat i po knjizi o egzodusu Istrana 1915. godine.
Da na problem izbjeglica treba gledati u širem kontekstu upozorava i Bruno Bulić, predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije. Poput Badera, i Bulić drži da problem tih ljudi dolazi iz zapadne Europe.
- To čemu sada svjedočimo su rezultati "tenk demokracije" koju su u Africi i Aziji ničim izazvane uspostavile SAD i EU. Od takve demokracije svi bježe glavom bez obzira da bi sačuvali živu glavu, mišljenja je Bulić. Naglašava da je stajališta da tim ljudima treba pomoći koliko god se može.
Istru naselile izbjeglice
- Nemojmo zaboraviti da je veliki dio žitelja Istre potomstvo onih koji su ovamo došli da bi sačuvali živu glavu bježeći ispred Turaka. Ne smijemo bit zločesti, a posebno ne smijemo sijat mržnju prema ljudima koji sada trebaju pomoć, jer već sutra možda je i mi budemo trebali, zaključio je sindikalist Bulić.
Astronom Korado Korlević prvo nam je naglasio da mediji često krivo nazivaju te ljude migrantima i azilantima, a jedini točan naziv je izbjeglice.
- Oni nisu htjeli otići. Bježe od rata i spašavaju živu glavu. Netko ih je otjerao. Treba im pomoć i smjestiti ih bilo gdje, a EU im treba omogućiti da se vrate doma. Naši političari trebaju stisnuti EU da se riješi problem, a ne da se EU ponaša kao kiseli krastavac. Mi smo imali istu priču, ne možemo svakih 20 godina mijenjati stav i tim izbjeglicama treba pomoći sada, zaključio je Korlević.
Igor Pamić, trener NK Istra 1961. kratko nam je komentirao da nema ništa protiv toga da se pomogne svakom čovjeku - "ako se more". Glazbenik Franko Krajcar također nema ništa protiv da se ljudima pomogne, ali privremeno.
- Ako se radi o tome da bi ostali duže, to jest zauvijek, e onda mi se čini da bi ih umjesto u pulske vojarne trebalo smjestiti kod Bandića u Zagreb. Na primjer, u Arenu-Zagreb koja ionako zjapi prazna i ničemu ne sluzi, zaključio je Krajcar. (Paulo GREGOROVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU