U vremenu slabijeg punjenja lokalnih proracuna više hrvatskih gradova i opcina se odlucilo za povecanje prireza. U Istri je u posljednje vrijeme stopu prireza povecala samo Opcina Kaštelir-Labinci, i to s jedan na pet posto poreza na dohodak.
Diljem Poluotoka nacelnici i gradonacelnici su nam mahom odgovarali da nemaju namjere povecavati ovaj namet, koji se placa jedinicama lokalne samouprave. Otvorene naznake da se o tome razmišlja dobili su samo u Vižinadi, gdje stopa sada iznosi jedan posto.
Vijecnici u opcini Kaštelir-Labinci povecali su prirez, kojim se lanjskih godina po stopi prireza od jedan posto opcinski proracun punio s 20-ak tisuca kuna godišnje, a sada bi se trebao podebljati i do 80 tisuca kuna godišnje. Spomenimo da je lani, kada je prirez u kasu donio 20-ak tisuca, ta opcina završila godinu s proracunom od 5,3 milijuna kuna.
No, ocito se i ne radi o sredstvima kojima se može bitnije osnažiti opcinska kasa, cak i u uvjetima kada je taj prihod poprima iznad milijun kuna, primjerice u opcini Medulin. Konkretno na racun 5-postotnog prireza lani je prihodovala 1,2 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi Opcine iznosili oko 57 milijuna kuna. Gotovo identicnim brojkama raspolagao je i Pazin - lani je s 5-postotnim prirezom na ime tog nameta ostvario 1,1 milijun kuna, a ukupni prihodi iznosili su 56 milijuna kuna.
Koliko god sredstva od prireza djelovala izdašna, udio im u ukupnom racunu prihoda zna biti još i manji. Primjerice, Umag je s prirezom od šest posto lani prihodovao nešto manje od 2,5 milijuna kuna, a godinu je završio s proracunom od 162 milijuna kuna!
Grad Rovinj je prirez od šest posto uveo kada je država preuzela porez na dobit, a njime godišnje u blagajnu spremi oko tri milijuna kuna. Lanjsku je godinu pak završio s proracunom od 127 milijuna kuna. Tek za usporedbu, porez na dobit Rovinju u prosjeku nosi 30 milijuna kuna godišnje.
Grad Pula s prihodom od 11,8 milijuna kuna na ime prireza, zahvaljujuci stopi od 7,5 posto, teško se može usporedivati s prethodnim primjerima. Zajednicko im je ipak da pulski gradonacelnik Boris Miletic, kao i ostali celnici istarskih gradova, tvrdi da se nameti na koje Grad može utjecati nece povecavati.
Prirez je namet koji s jedne strane ne puni kase pretjerano izdašno, a s druge strane dodatno opterecuje porezne obveznike. Neki od gradova i opcina tek su ga nedavno korigirali - bilo da su stopu povecali ili smanjili. Primjerice, Opcina Kanfanar je lani, prema podacima Porezne uprave, smanjila prirez s cetiri na dva posto.
Cak i one jedinice lokalne samouprave koje nikada nisu ni imale odluku o naplati prireza, nemaju namjeru uvoditi taj namet. Barem nas tako uvjeravaju njihovi celnici, primjerice Novigrada i Buzeta. Taj namet ne ubiru ni Porec, Brtonigla, Funtana, Grožnjan, Kršan, Oprtalj, Tar-Vabriga i Vrsar.
Najvišom stopom prireza u Istri, 10-postotnom, može se pohvaliti Žminj, a visoku stopu ima i Sv. Petar u Šumi - 7 posto. (Redakcijski izvještaj, P. G.)
| Stopa prireza | Gradovi i opcine |
| 0% | Brtonigla, Buzet, Funtana, Grožnjan, Kršan, Novigrad, Oprtalj, Porec, Tar-Vabriga, Vrsar |
| 1% | Bale, Lanišce, Lupoglav, Motovun, Sv. Lovrec, Vižinada |
| 2% | Cerovlje, Pican, Kanfanar |
| 3% | Fažana, Sv. Nedjelja |
| 5% | Barban, Gracišce, Karojba, Kaštelir-Labinci, Ližnjan, Marcana, Medulin, Pazin, Svetvincenat, Tinjan, Višnjan, Vodnjan |
| 6% | Buje, Labin, Raša, Rovinj, Umag |
| 7% | Sveti Petar u Šumi |
| 7,5% | Pula |
| 10% | Žminj |