Iako je u posljednje vrijeme prava rijetkost cuti nekoga da ga na njegovom radnom mjestu nešto veseli, izgleda da gospodarska kriza ne utjece na zadovoljstvo poslom.
Kada zamisli svoj tipicni dan na poslu, 43 posto ispitanika sretno je ili cak vrlo sretno, pokazalo je istraživanje portala MojPosao koje je provedeno tijekom prosinca 2010. na više od 600 ispitanika. Za usporedbu, u istovjetnom istraživanju iz 2005. sretnih je bilo gotovo jednak postotak.
Niti sretno niti nesretno izjavilo je da se osjeca 37 posto ispitanika, dok ih je petina nesretna. Gledano po regijama, najsretniji su na svom radnom mjestu Dalmatinci (47 posto). Iza njih slijede oni iz Zagreba i okolice (45 posto), a na trecem mjestu su radnici iz Istre i s Kvarnera (42 posto). Najnesretniji su ispitanici iz središnje Hrvatske - svega 28 posto je izjavilo da se osjeca sretnim na poslu.
Ne cudi da su najsretniji radnici oni s najvišim primanjima, ali ipak ne u onoj mjeri koliko bi se ocekivalo. Naime, samo je svaki drugi radnik s mjesecnim neto primanjima vecim od deset tisuca kuna sretan na poslu.
Novac ocito nije kljucan za srecu. Naime, gotovo svi (95 posto) smatraju da je za srecu na radnom mjestu važno da "radiš posao koji voliš", zatim da "imaš kolege koje cijeniš i koji cijene tebe" (91 posto) te da "te nadredeni cijeni" (91 posto).
Cetvrta po redu važnosti za srecu na radnom mjestu su pravedna primanja (89 posto). Uocljiva je razlika izmedu "pravednih" i "visokih" primanja koja su zauzela tek deveto mjesto. Da rade posao koji vole, izjavilo je 60 posto ispitanika, kolegama je zadovoljno nešto više od polovice, dok je nadredenima zadovoljno ili u potpunosti zadovoljno njih 40 posto.
Najviše ispitanih osoba vjeruje da su radnici koji obavljaju umjetnicka zanimanja najsretniji. Tako su na prvom mjestu izdvojeni glazbeni umjetnici te plesaci i likovni umjetnici. Slijede znanstvenici, i to fizicari i istraživaci. Na trecem mjestu su dizajneri i arhitekti.