Dok iz Vlade uvjeravaju gradane da hrana, nakon povecanja PDV-a s 23 na 25 posto, nije poskupjela, a ulaskom u Europsku uniju morat cemo se odreci i nulte stope PDV-a, sindikati upozoravaju da je ovakvo stanje neodrživo te pod hitno traže smanjenje stope PDV-a na hranu.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, porucuje Vladi da, ukoliko se vec po cijenama energenata uskladuju s Europom, da onda to ucine i po pitanju poreza na hranu.
- U našoj projekciji košarice na hranu mjesecno otpada oko 40 posto, dok u košarici koju izraduje Državni zavod za statistiku udio prehrane iznosi oko 31,32 posto, pojašnjava Sever uz rijeci da smanjenje PDV-a s 25 na pet posto ne bi pojeftinilo košaricu za 20 posto jer se na mlijeko i kruh primjenjuje nulta stopa PDV-a, no i ušteda od 15-ak posto vec bi bila i više nego znacajna po gradane.
Odgovarajuci da, nažalost, zna da je ovaj prijedlog nerealan navodi da je to iskljucivo stoga što aktualna Vlada ide za mahnitim punjenjem proracuna. Pritom se, veli, zaboravlja da se on puni jedino zaradom od veceg PDV-a, višim cijenama struje i plina, a što se sve lomi na standardu gradana.
- Gradani više nemaju gdje štedjeti, odavno su prestali ulagati u kucanske aparate, stanove i kuce, odavno štede na odjeci i obuci. Prehrana im je, nažalost, ostao jedini prostor gdje još mogu uštedjeti koju kunu buduci da racune za komunalije i kredite naprosto moraju platiti, veli Sever
Hrvatska sa stopom od 25 posto ima gotovo najveci PDV na prehrambene proizvode izuzev na kruh i mlijeko, u odnosu na clanice EU-a, upozoravaju iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. Istu stopu poreza imaju tek Danska i Švedska koje su, što se standarda života tice, puno svjetlosnih godina ispred naše zemlje, te Madarska.
Austrija na prehrambene proizvode ima stopu poreza od deset posto, PDV na prehrambene proizvode u Belgiji iznosi tek šest posto, u Francuskoj 5,5, u Njemackoj sedam, Grckoj osam, Madarskoj 12 te Finskoj 17 posto.Sever podjeca da velik dio gradana Hrvatske kupuje izvan svoje zemlje. Dok Istrani odlaze u Sloveniju i Italiju, drugi odlaze u Austriju, Madarsku, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu.
Iako se Hrvatima porez vraca, u Italiji, kako bi ostvarili povrat poreza, moraju potrošiti više od 150 eura (oko 154 eura), dok im se u Sloveniji on vraca vec nakon potrošenih 50 eura. Zbog toga mnogima, umjesto Trsta, omiljeno mjesto za kupovinu sve više postaje Kopar. (Piše Borka PETROVIC)
VIŠE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD SRIJEDE.