Istrani se masovno protive reformi Hitne medicinske pomoci potpisujuci peticiju, odgovorni lijecnici daju ostavke, a obiteljski lijecnici protestiraju zbog novih zaduženja. Ono što je na pocetku zamišljeno kao efikasnija hitna pomoc postaje kamen spoticanja. Na koncu nitko nije zadovoljan. Kad se reforma najavljivala, lijecnici na hitnoj ponadali su se da ce ubuduce više raditi posao zbog kojeg postoji ta služba, ali docekao ih je hladan tuš.
Do sada su službe Hitne medicinske pomoci i domovi zdravlja bili pod istim krovom, u sklopu jedne ustanove. Iz zajednicke blagajne pokrivalo se tamo gdje je nedostajalo, krpale su se rupe. Nije bilo idealno, dom zdravlja je stvarao gubitke, ali je sustav funkcionirao. Usitnjavanjem ljudi, opreme i prostora na dvije ustanove u startu se pojavio niz novih problema. Tocnije, odvojila se Hitna medicinska pomoc od sanitetskog prijevoza i turistickih ambulanti, a trebali bi se još ustrojiti i centri obiteljske medicine.
Izmjene bez priprema
Bez priprema izmijenjen je sustav koji se izgradivao desetljecima. Ucas je nastala opca panika na svim razinama. Zatim se Sporazumom o suradnji izmedu Istarskih domova zdravlja i novog Zavoda za hitnu medicinu pokušavala premostiti krizna situacija. Sanitetski prijevoz, medicinske sestre i malobrojni lijecnici zaposleni u domovima zdravlja trebali bi pomoci hitnoj. Mnoge medicinske sestre koje su dosad bile ubrojene u hitnu i dalje su zaposlene u domu zdravlja. Prema evidenciji Zavoda, do 1. studenog na HMP-u u Istri bilo je 68 medicinskih sestara i tehnicara, a nakon toga datuma 55. Isto tako evidentiran je 51 vozac, a sada ih je 45. Nitko u meduvremenu nije dobio otkaz, koliko znamo. Mnogi rade u sanitetskom prijevozu, ali pitanje je što nocu kada sanitetski prijevoz ne radi. Prema istoj tablici do sada je u hitnoj radilo 45 lijecnika, a od 1. studenog - 40.
Mnogi lijecnici i dalje nisu zadovoljni. Dvoje šefova hitnih pomoci - pazinske i porecke - zbog cijele ove situacije podnijelo je ostavku. Zajedno s gradanima koji potpisuju peticiju u Porecu, Labinu i Pazinu lijecnici traže dodatni tim hitne medicine u ambulanti 24 sata, tim s medicinskom sestrom i vozacem. Takoder se traži i dodatno dežurstvo lijecnika u ambulanti, a ne u pripravnosti kod kuce. Tako Pazin traži hitan bolnicki prijem i ekipu T2 - onu s medicinskom sestrom i vozacem - koji ce unesrecene transportirati do bolnice.
Porec je pak prije uvodenja reforme imao na raspolaganju u hitnoj pomoci sedam timova, stalno dežurnu medicinsku sestru i pripravnost lijecnika. Sada ima pet timova, uz najavu da ce se organizirati i pripravnost lijecnika, kao i u Labinu i Pazinu. Pitanje je tko ce dežurati. Hoce li se uposliti novi lijecnici? Racuna li se na obiteljske lijecnike? Jesu li oni na to pristali?
Traže li Istrani previše? U odnosu na ostatak Hrvatske Istra je i dosad imala više i na smanjenje standarda ne pristaje. Naprotiv, traže bolje, a sada je prilika. Lavina je krenula pa se na njenim krilima možda mogu riješiti novi i stari problemi.
Turisti kao da ne postoje
Država izdvaja sedam milijuna kuna godišnje više nego do sada, a pritom se i dalje racuna na sufinanciranje Županije, gradova i opcina. Pa valjda se s više novca može uciniti bolje nego do sada, ali uz pametnu organizaciju i hladne glave.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, u Istarskoj županiji prije reforme jedan tim hitne medicine dolazio je na 25.000 stanovnika, u Zagrebu na 60.000, a u Vukovarsko-srijemskoj na 70.000 stanovnika. Ali, teren koji pokrivaju ekipe u Istri je velik, a ceste su loše pa treba više vremena da hitna stigne do udaljenih sela.
Kod ugovaranja timova Ministarstvo uopce ne racuna na turiste, kao da ne postoje. No, za Hitnu je jednako prioritetno utapa li se Nijemac ili je Istranin doživio infarkt. (Piše Jasna ORLIC)
U TISKANOM IZDANJU OPŠIRNIJE O POTPISIVANJU PETICIJE