Istraživanja su pokazala da su ljudima za osjecaj zadovoljstva najvažniji odnosi s drugim ljudima, prije svega s obitelji i s okolinom. Na listi prioriteta slijede financije, no ne bogatstvo, vec zadovoljavanje potreba. Tek je na trecem mjestu zdravlje, a nakon njega osjecaj sigurnosti. Slijede postignuca te posao koji nas zadovoljava. Tek je na sedmom mjestu duhovnost. Elementi srece medusobno se ispreplicu i iskljucuju. Tako je barem navedeno u istraživanju "Pilarov barometar hrvatskog društva", koje je provedeno u jesen 2008. i proljece 2009. na reprezentativnom uzorku medu hrvatskim gradanima (4.000 ispitanika). Iz tih je istraživanja psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovcan s Instituta "Ivo Pilar" izvukla podatke o sreci i životnom zadovoljstvu hrvatskih gradana.
Hrvati su svoju srecu na ljestvici od jedan do deset ocijenili sa 6,27, što Lipvcan smatra vrlo dobrom ocjenom. Doduše, najcešci su odgovori 5, ali je 30 posto ispitanika bilo izuzetno zadovoljno. Pritom je najviše zadovoljnih bilo u Istri, a najmanje u sjevernoj Hrvatskoj. Znatno je vece zadovoljstvo sobom i odnosima s bližnjima negoli s državom. A Istrani su specificni po najvecem nezadovoljstvu s vlastima i upravom.
U odnosu na gradane EU-a Hrvati su takoder ocekivano najmanje zadovoljni životnim standardom i osjecajem sigurnosti. Medutim, prema Europljanima puno su zadovoljniji svojim odnosom s bližnjima. Nemamo siguran posao, siromašni smo, ali obitelj nam, izgleda, bolje funkcionira.
Zbog siromaštva starije osobe u Hrvatskoj manje su zadovoljne od mladih, dok su u razvijenim zemljama mladi ljudi relativno sretni, u srednjim godinama manje sretni, što se povezuje s puno obaveza, a kod starijih ljudi sreca raste. S obzirom na ekonomske prilike u tranzicijskim zemljama, nije cudno što su hrvatski penzici u komi, bez obzira na stecenu životnu mudrost.
Iz spomenutog istraživanja vidljivo je da stanovnici Istre najviše
citaju knjige i novine u citavoj Hrvatskoj. Prema provedenoj anketi, 50
posto Istrana u posljednjih je godinu dana procitalo barem jednu knjigu.
Hrvatski je prosjek 42 posto, a najmanje knjiga citaju Slavonci (28
posto). Prema istraživanju, svakog dana novine cita više od 50 posto Istrana, dok je hrvatski prosjek znatno manji, oko 36 posto.
Prema svjetskim podacima o sreci, na ljestvici od 146 zemalja Hrvatska je
na 65. mjestu. Najsretniji su ljudi u Kostariki, Danskoj, Islandu,
Irskoj i skandinavskim zemljama, dakle ne u najbogatijim zemljama
svijeta. Najmanje su sretni stanovnici africkih zemalja. Razlicite
svjetske rang-liste upucuju na cinjenicu da su stanovnici skandinavskih
zemalja najzadovoljniji. Zašto je onda upravo u Finskoj najveca stopa
suicida? Rijec je o paradoksu, pojašnjava psihologinja. U zemlji sretnih
ljudi još je teže biti nesretan negoli tamo gdje je kukanje kolektivna
zanimacija. (Ne sumnjam na koju vas zemlju asocira ovo zadnje.)
- Vrlo cesto za svoje neuspjehe optužujemo druge ljude, državu, vlast, a kad nam ide dobro, onda je to zato što smo to mi pametno osmislili, pojašnjava doktorica.
Rezultati
istraživanja psihologa o zanimanjima koja usrecuju potvrdili su teoriju
prema kojoj su najsretniji oni koji pomažu drugim ljudima. Tako su na
vrhu liste sretnih svecenici, zatim fizioterapeuti, pa vatrogasci,
ucitelji, psiholozi. Najnesretniji su dostavljaci, konobari,
laboratorijski tehnicari, brokeri, prodavaci. (J. ORLIC)