U Hrvatskoj se godišnje baci hrane u vrijednosti oko cetiri milijarde kuna. Za tu bi se vrijednost mogla više od dvije godine osigurati isplata, primjerice, djecjeg doplatka. Medu hranom koja se svakodnevno nade u vrecama za smece je i kruh, jedna od osnovnih namirnica, koja se redovito istice kao "blago" koje treba štititi jer svaki porast cijene kruha predstavlja direktan udar na standard gradana.
No, najnovije istraživanje Gfk-a pokazuje da stanovništvo Hrvatske i nije tako "gladno kruha", odnosno da cak 60 posto kucanstava ne pojede sav kupljeni kruh.
Kupuje se previše
Uglavnom, koliko god statistika i procjene o potrošnji kazuju da po stanovniku godišnje potrošimo 75 do 90 kilograma kruha, znacajan dio te potrošnje završi na otpadu. Istraživanje pokazuje da 14 posto ispitanika uglavnom baca višak kruha pa bi se moglo reci da 182 tisuce obitelji u zemlji to cine redovito.
Tek oko 40 posto kucanstava u zemlji, pokazuje istraživanje, uglavnom pojede sav kupljeni kruh. Drugim rijecima, od oko 1,3 milijuna kucanstava u zemlji njih 780 tisuca kupuje kruha više no što ga treba, a 520 tisuca uglavnom kupuje razumne kolicine.
U vrijeme krize gradani se odricu ili smanjuju potrošnju svega, osim kruha. No, ni s tom se namirnicom ocito ne raspolaže razumno i u strahu se kupuju kolicine vece od stvarnih potreba. Te viškove cak bi 80 posto kucanstava, pokazuje istraživanje, bilo voljno odlagati u slucaju da se organizira skupljanje starog kruha kao sekundarne sirovine.
Za mrvice ili životinje
Po rezultatima istraživanja što ga je tijekom srpnja anketama u kucanstvima proveo Gfk, 39 posto kucanstava uglavnom potroši sav kupljeni kruh, dok 47 posto ispitanika višak kruha iskoristi za pravljenje krušnih mrvica ili ga skuplja i daje za hranu onima koji uzgajaju domace životinje. Višak kupljenog kruha baca oko 14 posto ispitanika.
Istrani i Primorci najštedljiviji su s kruhom. Istraživanje pokazuje da je iskorištenog kruha na tim podrucjima oko 54 posto, dok se na podrucju Like, Korduna i Banovine iskoristi oko 53 posto kupljenog kruha, a u Slavoniji oko 44 posto. Dalmatinci, pak, iskoriste svega 35 posto kupljenog kruha, a stanovništvo Zagreba i okolice 37 posto.
Po kruhu rasipna Dalmacija najsnažnije podržava odlaganje te namirnice kao sekundarne sirovine (87 posto ispitanika). Slijede Istra i Primorje, gdje bi 82 posto ispitanika višak kruha odnosilo na specijalna odlagališta, kao i Slavonija u kojoj je za tu opciju 81 posto ispitanika. S obzirom na stavove koje kucanstva iskazuju, možda je trenutak da i Hrvatska, po uzoru na susjednu Sloveniju, organizira posebna odlagališta za prikupljanje kruha kao sekundarne sirovine. (Gabrijela GALIC/Novi list)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.