U prvih šest mjeseci ove godine Istrani su bili na bolovanju ukupno 430.348 dana pa ispada da je svaki radnik bolovao u prosjeku pet dana. Iako po ovim podacima Istarska županija nije u vrhu, premašila je državni prosjek po stopi bolovanja.
Na razini Hrvatske stopa je bila 3,29 posto, dok u podrucnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Pazinu, koji pokriva podrucje Istre, ona iznosi 3,36 posto. Najniža je u podrucnom uredu u Varaždinu (2,72 posto), a najviša na bjelovarskom podrucju (3,69 posto).
Gledajuci samo stopu bolovanja koja ide na teret sredstava HZZO-a, a ne i onu koju placa poslodavac, u istom je razdoblju u Hrvatskoj iznosila 1,71 posto, a u prvih šest mjeseci prošle godine 1,76 posto.
U HZZO-u isticu da su zadovoljni ovim podacima te da je pojacana kontrola dovela u 2011. do daljnjeg smanjenja stope bolovanja, a time i financijskih ušteda koje su iskorištene za povecanje kvalitete zdravstvene zaštite.
- Kao uzroci kratkih bolovanja i dalje su najcešce bolesti dišnog sustava, slijede bolovanja koja se uzimaju zbog njege i pratnje oboljelog clana obitelji, u pravilu djece, te bolovanja zbog komplikacija trudnoce.
Što se dugih bolovanja tice, primat drže oboljenja lokomotornog aparata. Uocen je i porast bolovanja zbog stresa i mobinga u odnosu na ranije godine, kazala je ovlaštena doktorica HZZO-a za Istru dr. Danica Sredanovic.
Po podacima iz 2009., a to su najsvježiji objavljeni podaci Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Istrani su otišli na pregled kod lijecnika više od 800 tisuca puta, u prosjeku je gradanin otišao u ambulantu primarne medicine 3,7 puta godišnje. Gotovo polovicu svih pregleda ostvarili su upravo radno sposobni gradani u dobi od 20 do 64 godine.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti najcešce se dolazi zbog bolesti dišnog sustava (21,2 posto), slijede bolesti cirkulacijskog sustava (10,1) te bolesti mišicno-koštanog sustava i vezivnoga tkiva (9,6).
U Opcoj bolnici u Puli te su godine bila 19.222 pacijenta koja su u prosjeku ležala 8,8 dana, a ukupno 169.746 dana. Najduže su se pacijenti zadržavali zbog duševnih poremecaja i poremecaja u ponašanju (13,5 dana), zatim bolesti krvi i krvožilnog sustava (13,1) i bolesti cirkulacijskog sustava (13).
U ambulantama medicine rada u Istarskoj županiji prije dvije godine preventivno je pregledano 18.076 radnika, a patološko stanje utvrdeno je u 1.392 slucaja te je predložena promjena radnog mjesta za 56 radnika. Kod 224 radnika pregledom je ustanovljeno da su zbog bolesti zadobivenih na poslu nesposobni za rad, a njih 45 trajno.