Još je uvijek neizvjesno koliko će u konačnici Istrani plaćati odvoz otpada kada s radom krene novi Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun. No ono što je sigurno, plaćat će ga više nego dosad! S obzirom na zaokret u politici gospodarenja otpadom ministarstva zaštite okoliša, predviđena MBO tehnologija u županijskim centrima više nije održiva. Upravo ta tehnologija ugrađena je u ŽCGO Kaštijun, a kao što je poznato, unutar tog postrojenja nastaje takozvano alternativno gorivo RDF koje netko treba preuzeti.
Kako sada stvari stoje, u Istri bi se mogao dogoditi apsurd da županijski centar besplatno opskrbljuje i k tome još plaća cementari naknadu da u svojim postrojenjima koristi RDF, iako bi logično bilo da onaj tko takav ostatni otpad koristi, da ga i plaća, odnosno snosi troškove njegova korištenja.
Na sve ove probleme koji sada isplivavaju u prvi plan, osobito zbog znatno više cijene koja bi mogla opteretiti građane, nebrojeno su puta godinama unazad upozoravali aktivisti i članovi okupljeni u inicijative Ne Kaštijun, Istarski grozd, upozoravajući upravo na štetnost MBO-a za koju su smatrali da se takvom zastarjelom tehnologijom pogoduje cementnim lobijima.
Radnić: Napredni napuštaju taj koncept
- Sav zapadni svijet polako napušta tehnologiju spaljivanja RDF-a u cementarama te ju seli u tranzicijske zemlje. Napredna Europa napušta koncept izvlačenja iz smeća gorivog dijela i njegovog kasnijeg spaljivanja u cementarama i korištenja kao gorivo, i posvećuje se selektiranju otpada i reciklaži. Svi znamo da se spaljivanje RDF-a naplaćuje, što direktno poskupljuje zbrinjavanje otpada u kućanstvima. Isto tako znamo da se to gorivo mora pripremiti i obraditi za spaljivanje, što također košta, jer u tom se procesu troše struja, nafta, mehanika, što u konačnici osjetno diže cijenu zbrinjavanja otpada, izjavio je u intervjuu još 2008. godine tadašnji član Istarskog grozda Damir Radnić.
Treba podsjetiti da su se prezentirale i druge tehnologije koje su na tragu današnjeg modela i koncepta kružnog gospodarstva kojeg zagovara Europa, međutim niti jedna druga alternativa nije se uzimala u obzir, upozoravao je predsjednik Zelenog saveza Josip Anton Rupnik. S odmakom od nekoliko godina, sada veli da nitko nije želio slušati kada su govorili o alternativnim tehnologijama, primjerice o eko plazmi.
- Činjenica je da je cementni lobi Europe gurao MBO zbog čega će sada ispaštati naši građani. Cijelo postrojenje u Puli je teško promašena investicija i taj će ceh plaćati građani. Ovo liči na scenarij iz Napulja, gdje su isto podigli cijene zbog raznih krivih odluka, pa su zbog toga ljudi počeli smeće bacati gdjegod stignu. Bojim se da bi se i nama to moglo dogoditi, kaže Rupnik, dodajući da odgovornost podjednako snose tadašnje ministarstvo zaštite okoliša, točnije tadašnji državni tajnik Nikola Ružinski, ali i Istarska županija koja je koncept prihvatila.
Rupnik je naglasio da će zatražiti da se o ovoj problematici govori na tematskoj sjednici na županijskoj Skupštini. Je li MBO tehnologija promašena i zbog čega se na njoj inzistiralo, te zašto se u obzir nisu razmatrale ostali modeli, pitali smo pulskog gradonačelnika Borisa Miletića, ujedno i predsjednika Skupštine Društva Kaštijun (osnivači Društva su Grad Pula s 51 posto i Istarska županija s učešćem 49 posto).
Sustav je odobren od Europske komisije
Miletić veli da MBO tehnologija obrade otpada nije zastarjela te nije u suprotnosti s ciljevima kružnog gospodarstva.
- Sustav gospodarenja otpadom u Istri temelji se na osnovnom principu - izbjegavanju, odnosno smanjenju količina komunalnog otpada koji nastaje i na primarnom izdvajanju korisnih sirovina iz otpada. Jedinice lokalne samouprave u Istri su u sustav odvojenog prikupljanja otpada posljednjih godina uložile znatna sredstva i pripremile su svu potrebnu infrastrukturu, poput posuda za odvojeno prikupljanje otpada, eko-otoka, reciklažnih dvorišta, sustava od vrata do vrata i slično.
- Sve je to učinjeno kako bi se čim je moguće više smanjila količina otpada koji će biti dopremljena na obradu u centar za gospodarenje otpadom Kaštijun. Sustav gospodarenja otpadom uspostavlja se već dugi niz godina i sustav koji se implementira usklađen je s najboljim raspoloživim tehnologijama. Također, sustav je odobren od Europske komisije, usklađen je sa svim važećim direktivama i u značajnoj je mjeri sufinanciran sredstvima europskih fondova, kaže Miletić.
Napominje da se odabrana tehnologija obrade otpada temelji na Zakonu o otpadu i rezultat je tehničkih i ekonomskih analiza, uz uvažavanje posebnosti Istarske županije, te uz uvažavanje stanja okoliša i potrebnih mjera zaštite okoliša. Sve navedeno, ističe Miletić, definirano je prostorno planskom dokumentacijom i planovima gospodarenja otpadom.
Na upit hoće li Kaštijun zbog nepostizanja ciljeva o zbrinjavanju otpada do 2020. godine biti promašena investicija, odgovara da projekt selektivnog prikupljanja otpada, a potom i njegovog zbrinjavanja, predstavlja jedan relativno novi, moderan i unaprijeđen način gospodarenja otpadom na našem području.
- Primarna selekcija i gospodarenje korisnim sirovinama, kao i sama obrada otpada, ima nešto veću cijenu od današnjeg načina odlaganja neobrađenog otpada. Često volimo zagovarati očuvanje prirode, odnosno zaštitu okoliša. No, to ima i svoju cijenu. Tako na primjer, sustav pročišćavanja otpadnih voda zasigurno ima veću cijenu, ukoliko fekalne vode prolaze kroz kolektor koji koriste pumpe i troše električnu energiju, a voda prije ispusta prolazi kroz pročistač. Dojučerašnji sustav koji je gravitacijski omogućio fekalnim vodama ispust bez tretmana direktno u pulski zaljev sigurno je jeftiniji.
Pula nastoji biti primjer dobre ekološke prakse
Ali želimo li mi to? Isto tako je i sa otpadom. Današnji primitivni način prikupljanja otpada podrazumijeva odlaganje otpada bez tretmana. Zasigurno da obrada otpada ima svoj trošak koji je veći nego što to danas činimo, no je li stvaranje zemljanih brda ispunjenih otpadom naša budućnost, pita se pulski gradonačelnik.
Napominje da u procesu globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, koji predstavljaju gorući svjetski problem, Pula nastoji biti primjer dobre prakse korištenja ekoloških inovacija i sustava usmjerenih na očuvanje prirode.
- Naš je dugoročni cilj podignuti razinu odgovornosti i svijesti o važnosti smanjenja različitih štetnih utjecaja na okoliš. Čista voda, zrak i zemlja naši su prioriteti i upravo stoga smo i uložili tolika financijska sredstva kako bi očuvali prirodu i omogućili naš održivi i ekološki razvoj zaključio je Miletić.
O cijeni tek nakon završetka radova
Zanimalo nas je postoje li procjene koliko će, u slučaju da se ne pronađe rješenje oko sufinanciranja SRF-a, u konačnici poskupjeti odvoz otpada za građane. Boris Miletić veli da će cijena obrade otpada u centru za gospodarenje otpadom uključiti i cijenu korištenja goriva iz otpada, a koja je definirana njegovom kvalitetom i tržišnim uvjetima. "Konačna cijena obrade otpada bit će definirana nakon pokusnog rada postrojenja i ukupnog završetka radova na Centru", rekao je pulski gradonačelnik. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)