Korupcija je prema mišljenju gradana treci po važnosti problem u Hrvatskoj, iza nezaposlenosti i rada vlade, rezultat je u utorak predstavljenog istraživanja »Anketno ispitivanje kucanstava o korupciji i drugim oblicima kriminala u Hrvatskoj«.
Administrativna korupcija u RH nije dramaticna, a mjere suzbijanja treba usmjeriti prema podizanju antikorupcijske svijesti kako bi se promijenio stav o neprihvatljivim oblicima ponašanja, jedan je od kljucnih zakljucaka ankete.
Istraživanje je pokazalo da je 11 posto gradana koji su u razdoblju od srpnja 2009. do srpnja 2010. imalo kontakt s javnim sektorom bilo ukljuceno u neku vrstu korupcijske situacije, rekla je voditeljica projekta Jelena Budak.
Nadalje, 45 posto gradana misli da je korupcija od srpnja 2007. do srpnja 2010. bila u porastu, a 10 posto smatra da se korupcija smanjuje, posebno u pravosudu (13 posto), nastavila je Budak napominjuci da se radi o podacima od prije godinu dana.
Najveca stopa korupcije je u Dalmaciji i zagrebackoj regiji, a ispod nacionalnog prosjeka je u Istri, Primorju i Gorskom kotaru.
Gradani sudjeluju u administrativnoj korupciji pretežito iz osobnih i obiteljskih potreba, a polovinu svih podmicivanja cini mito lijecnicima i medicinskim sestrama kod pružanja zdravstvenih usluga, a vecinom su to pokloni zahvalnosti koje gradani ne smatraju mitom.
Istraživanje je takoder pokazalo da su gradani skloni podmicivanju policijskih službenika i djelatnika zaduženih za registraciju vozila kako bi izbjegli placanje kazni i smanjili troškove, a daje li se mito u novcu pretežito su to iznosi manji od 500 kuna.
U 58 posto slucajeva podmicivanja gradani su dali mito dobrovoljno, a u osam posto slucajeva javni djelatnici su izravno tražili mito od gradana. Najcešce su ga tražili lijecnici i policajci, no njihove su pokušaje gradani najcešce i odbijali.
Voditeljica Budak zabrinjavajucim je ocijenila podatak da se 16 posto gradana u protekle tri godine poslužilo mitom kako bi osigurali radno mjesto u javnom sektoru.
Indikativno je da je samo dva posto gradana prijavilo je svoje korupcijsko iskustvo službenim institucijama, a korupciju ne žele prijaviti jer su mito dali dobrovoljno kao znak zahvale ili da bi ostvarili korist, kazala je Budak. Po njezinim rijecima gotovo je nemoguce izracunati kolike su stvarne štete od korupcije.
Istraživanje je provedeno u okviru medunarodnog projekta Anketa o korištenju javnih usluga i poštenju u javnim službama u zemljama Zapadnog Balkana u 2010. za Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC). Projekt je financiran sredstvima Europske unije u okviru programa European Commission CARDS Regional Action Programme 2006 i uz podršku norveške vlade.
Nacionalni partner u Hrvatskoj bio je zagrebacki Ekonomski institut. Podaci su prikupljeni u ljeto 2010. anketiranjem oko tri tisuce hrvatskih gradana o percepciji prisutnosti korupcije i stvarnim iskustvima administrativne korupcije u kontaktima s djelatnicima javnog sektora.